Spasioci tvrde da su pripadnici libijske obalne straže pucali na spasilački brod gotovo dvadeset minuta, tijekom kojih su članovi posade morali potražiti sklonište ispod palube.
Među njima je bila i Steffi Rohland iz Hamburga, koja je njemačkom časopisu Monitor rekla da su “meci letjeli u visini glave na mostu”.
Nakon napada, tragovi metaka pronađeni su na policama, stropu i zidovima broda – “svugdje gdje su mogli pogoditi ljude”, kaže Rohland.
Fotografije i videozapisi koje su objavili njemački novinari potvrđuju štetu: razbijeni prozori, rupe od metaka i uništeni čamci za spašavanje.
Takav napad libijske obalne straže na spasioce do sada nije zabilježen. Međutim, ova konkretna jedinica godinama surađuje s Europskom unijom, koja financira, obučava i oprema libijsku obalnu stražu od 2017. EU joj je omogućio djelovanje u međunarodnim vodama, gdje bi europske zemlje zapravo trebale imati jurisdikciju.
Napad bez posljedica
Nakon incidenta s brodom Ocean Viking, organizacije za ljudska prava zatražile su od EU-a da prekine suradnju s Libijom. Međutim, od Europske komisije stigao je samo kratak odgovor da je “potrebno nastaviti angažman kako bi se situacija poboljšala”. Nisu najavljene nikakve konkretne mjere, a Komisija nije odgovorila na dodatne upite novinara.
Prema Wolframu Lacheru iz Zaklade za znanost i politiku, ova šutnja šalje pogrešnu poruku. Podsjeća da je napad bio moguć upravo zato što Europa godinama nije reagirala na slične incidente. Libijska obalna straža već je prije optužena za nasilje i pucanje na migrantske brodove.
Milicije na moru
Osim libijske obalne straže, u Sredozemlju sada djeluje i milicija povezana sa sinom generala Haftara – jedinica poznata po mučenju, pogubljenjima i drugim teškim zločinima.
Unatoč tome, ova skupina slobodno patrolira Sredozemljem, presreće izbjegličke brodove i vraća ljude u istočnu Libiju, čak i unutar malteške zone spašavanja, gdje bi za njih trebale biti odgovorne članice EU.
Nedavni napad na izbjeglički brod 12. listopada 2025. to potvrđuje. Snimka u posjedu Monitora prikazuje miliciju kako progoni brod i otvara vatru.
Putnici su više puta zvali Alarm Phone liniju, prijavljujući da su napadnuti. Jedan izbjeglica je ubijen, drugi je završio u komi, a još dvije osobe su teško ranjene.
Podaci o letu pokazuju da je u vrijeme napada područje prelijetao nadzorni avion europske agencije Frontex. Poznato je da Frontex često prosljeđuje koordinate izbjegličkih brodova libijskim vlastima, ali Europska komisija nije ni potvrdila ni demantirala je li se to ovaj put dogodilo.
Zatvaranje i zlostavljanje
Samo ove godine libijska obalna straža vratila je više od 16.000 ljudi u Libiju.
Prema izvješćima UN-a i drugih međunarodnih organizacija, migranti koji završe u libijskim kampovima često su podvrgnuti mučenju, silovanju i prisilnom radu, a mnogi moraju platiti otkupninu da bi bili pušteni na slobodu. Istodobno, broj mrtvih i nestalih u pokušaju prelaska Sredozemnog mora ostaje alarmantno visok – prema podacima IOM-a, do sredine listopada život je izgubilo 1.328 ljudi.
Sukob s međunarodnim pravom
Talijanski zakoni dodatno kompliciraju rad civilnih spasilaca, jer ih obvezuju da nakon svake akcije odmah otplove u dodijeljenu, često udaljenu luku, bez mogućnosti daljnjih intervencija. Felix Braunsdorf iz Liječnika bez granica smatra da su takva ograničenja “u izravnom sukobu s međunarodnim pomorskim pravom i europskim propisima”.
– Svaki kapetan dužan je pomagati ljudima u nevolji na moru – to je osnovno načelo – podsjeća Braunsdorf. Europska komisija nije odgovorila na ove optužbe, kao ni na pitanja o ograničenju rada humanitarnih misija, javlja Deutsche Welle.
