Nakon popuštanja mjera zabrane i ograničenja u cilju suzbijanja pandemije koronavirusom kao i prevencije, javnost sve više zaokuplja tema kršenja ljudskih prava u zapovijedima i naredbama mjerodavnih stožera civilne zaštite.
Ustavni sud BiH već je presudio da su naredbom o zabrani kretanja tijekom više od mjesec dana kršena ljudska prava starijim osobama od 65 godina i mlađima od 18 godina i to pravo na slobodu kretanja, piše dnevni-list.ba.
Ova odluka se odnosila za oko milijun ljudi u BiH. Institucija ombudsmena BiH do sada je zaprimila 30 žalbi građana koji su smatrali da im je nekom od poduzetih mjera i aktivnosti zbog sprječavanja pandemije virusom COVID-19 prekršeno neko od ljudskih prava. Međutim, ukoliko je neka naredba ili zapovijed ublažena, prijava ombudsmenu postaje bespredmetna, odnosno, isti o njoj ne raspravlja.
Iz FBiH 23 žalbe, iz RS sedam
Ombudsmenica za ljudska prava BiH, Nives Jukić, govoreći za Dnevni list o statističkim pokazateljima žalbi koje je ova Institucija ombudsmena zaprimila u proteklom periodu kaže da je za sada pristiglo ukupno 30 žalbi.
“Od ukupno 30 žalbi: 23 žalbe se odnosile na tijela iz Federacije BiH – 19 iz Sarajevske županije, 2 iz Tuzlanske, 1 iz Hercegovačko-neretvanske županije i 1 iz Unsko-sanske županije te 7 na Republiku Srpsku. Što se tiče karantena, žalbe su se odnosile zbog određivanja karantena u trajanju od 28 dana, uvjeta smještaja, zdravstvene i socijalne skrbi. U takvim predmetima smo upućivali dopise nadležnim stožerima civilne zaštite, te tražili izjašnjenje vezano za žalbene navode osoba smještenih u karantene, a koje su se uglavnom odnosili na prednje navedeno”, kaže ombudsmenica Jukić.
Ona, također pojašnjava da je Predmet žalbe koji se odnosio konkretno na karantenu u Ortiješu, otvoren u petak prošlog tjedna te da je isti dan upućen i dopis Županijskoj upravi za civilnu zaštitu HNŽ, ali i da je i nekoliko dana prije samog otvaranja predmeta postojala telefonska interakciju s nadležnim, sve u cilju praćenja uvjeta u karanteni Ortiješ.
“Međutim, isti dan (24.04.2020.) naredbom Federalnog stožera civilne zaštite stavljene su izvan snage naredbe o određivanju i upućivanju u karantene, pa su predmeti koji su se odnosili na karantene postali bespredmetni. Stoga, kako je sada ukinut obvezni karanten, traženi podaci postaju irelevantni”, kaže ombudsmenica za ljudska prava Nives Jukić.
Zbog ukidanja karantena u FBiH sada je jasno da se ovim pitanjem više neće baviti Institucija ombudsmena BiH, ali po svemu sudeći hoće sudovi jer brojne osobe koje su smještane u karantenu već najavljuju tužbe. Podsjetimo, Ustavni sud će uskoro odlučivati i o ustavnosti naredbe o zabrani mjesta prebivališta.
I u Hrvatskoj polemike oko mjera zabrane
I u susjednoj Hrvatskoj već traju ozbiljne polemike oko pojedinih odluka kriznih stožera tijekom pandemije. Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske Andrej Abramović u uputio je ozbiljne kritike na način na koji se u Hrvatskoj donose odluke vezane uz krizu s koronavirusom.
Ustvrdio je tako da je u situaciji u kojoj odluke kojima se ograničavaju ljudska prava Nacionalni stožer civilne zaštite donosi protuzakonito riječ o suspendiranju demokracije, pa i o diktaturi. Po njemu, posebno su sporne odredbe kojima se ograničavalo kretanje.
“Zastrašujuće je sve raširenije mišljenje, koje se sve glasnije izriče, da u slučaju izvanrednog stanja Sabor više ne djeluje. Ta pogrešna pretpostavka, jer dovoljno je pročitati čl. 17. Ustava da bi se jasno znalo da Sabor ne djeluje samo ako to ne može činiti, dovodi i do pogrešnih zaključaka. Kriva perspektiva nudi krivi odgovor: ako zakonodavac više nije Sabor, onda će to morati biti netko drugi, moguće i tijelo koje u ime Vlade ‘upravlja krizom’. Ali to je onda državni udar”, rezolutan je hrvatski ustavni sudac.
Mjere protiv pandemije i u Srbiji krše ljudska prava
I u susjednoj Srbiji sličan prizor. Nedavno je beogradski Centar za ljudska prava skrenuo je pozornost Vladi Republike Srbije na štetne posljedice pravnog okvira uvedenog za vrijeme izvanrednog stanja u pogledu prekršajnog kažnjavanja građana koji krše Naredbu o ograničenju i zabrani kretanja.
Izuzev što je, po ocjeni Centra, Naredba o ograničenju i zabrani kretanja neustavna, s obzirom da ne predstavlja valjanu osnovu za odstupanje od ljudskih i manjinskih prava zajamčenih Ustavom (u ovom slučaju – prava na slobodu i sigurnost osobe i slobode kretanja) i što se Uredbom o prekršaju za kršenje Naredbe dopušta mogućnost kršenja načela ‘ne bis in idem’, Centar ukazuje na postojanje pravnih zapreka da građani koji prekrše Naredbu o ograničenju zabrani kretanja budu pravomoćno kažnjeni u prekršajnom postupku.
“Centar sa žaljenjem zaključuje da je Vlada Republike Srbije neadekvatno pristupila pravnom uobličenju velikog broja akata donijetih za vrijeme izvanrednog stanja, što će prouzročiti ozbiljne posljedice po ljudska prava i – u krajnjem – i po budžet građana Republike Srbije”, zaključuju iz Beogradskog centra za ljudska prava.
