Zašto nastaje fibrilacija atrija?
Srce – taj neumoran mišić koji ritmično pumpa krv kroz naše tijelo svakog trenutka našeg života. No što kada taj savršeno usklađeni ritam postane nepravilan?
Fibrilacija atrija, najčešći oblik srčane aritmije, pogađa desetke tisuća Hrvata godišnje i predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji često prolazi nezapaženo. U ovom članku istražit ćemo uzroke nastanka ove podmukle bolesti koja, ako se ne liječi, može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara ili zatajenja srca.
Što se zapravo događa kod fibrilacije atrija?
Fibrilacija atrija nastaje kada električni signali koji kontroliraju otkucaje srca postanu kaotični. Umjesto da se srčane pretklijetke (atriji) stežu organizirano i ritmički, one počinju treperiti nepravilno i nekoordinirano. To dovodi do situacije gdje srce kuca presporo, prebrzo ili potpuno neujednačeno.
Kada srčane pretklijetke ne rade kako treba, krv se ne pumpa učinkovito u srčane komore (ventrikule). Ovo nepotpuno pražnjenje pretklijetki stvara uvjete za zastoj krvi, što povećava rizik za stvaranje krvnih ugrušaka. Ako se takav ugrušak odvoji i dospije u moždane krvne žile, može doći do ishemijskog moždanog udara, jedne od najopasnijih komplikacija fibrilacije atrija.
Prema podacima Zaklade Hrvatska kuća srca, procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 40.000 osoba boluje od nekog oblika ove bolesti. Zabrinjavajuće je što mnogi nisu svjesni ozbiljnosti svog stanja, što potvrđuju i svjetske zdravstvene organizacije koje upozoravaju da neliječena fibrilacija atrija udvostručuje rizik od smrti povezane sa srcem i povećava rizik od moždanog udara čak pet puta.
Glavni uzroci fibrilacije atrija
Uzroci fibrilacije atrija mogu biti različiti, a često je riječ o kombinaciji nekoliko faktora. Razumijevanje ovih uzroka ključno je za prevenciju i liječenje.
Strukturne promjene srca
Jedna od najčešćih podloga za razvoj fibrilacije atrija su strukturne promjene srčanog mišića. S godinama, srčani mišić može oslabiti, proširiti se ili otvrdnuti, što mijenja način na koji električni impulsi putuju kroz srce. Ove promjene mogu biti posljedica dugotrajnog povišenog krvnog tlaka, koronarne bolesti srca ili srčanog zatajenja.
Istraživanja su pokazala da proširenje lijeve pretklijetke (atrija) značajno povećava rizik od razvoja fibrilacije atrija. Kada se pretklijetka proširi, električni impulsi koji kontroliraju srčani ritam moraju prijeći veću udaljenost, što može dovesti do nepravilnosti u provođenju električnih signala.
Srčane bolesti kao uzrok fibrilacije atrija
Bolesti srčanih zalistaka posebno povećavaju rizik od fibrilacije atrija. Kada srčani zalisci ne funkcioniraju pravilno, srce mora raditi jače da bi pumpalo krv, što s vremenom može dovesti do proširenja pretklijetki i stvaranja ožiljnog tkiva. Ovo ožiljno tkivo može ometati normalan protok električnih impulsa kroz srce.
Srčani udar također može biti okidač za fibrilaciju atrija. Kada dio srčanog mišića umre zbog nedostatka kisika tijekom srčanog udara, to može promijeniti električnu aktivnost srca i dovesti do aritmija, uključujući i fibrilaciju atrija.
Urođene srčane mane, prisutne od rođenja, također mogu povećati rizik od razvoja fibrilacije atrija tijekom života. Ove anomalije često mijenjaju strukturu srca i način na koji krv teče kroz srčane komore, što može stvoriti pogodne uvjete za razvoj aritmija.
Povišeni krvni tlak i fibrilacija atrija
Hipertenzija ili povišeni krvni tlak jedan je od najčešćih uzroka fibrilacije atrija. Dugotrajna hipertenzija dovodi do zadebljanja srčanog mišića (hipertrofije) i smanjuje elastičnost srčanih stijenki. Ove promjene otežavaju srcu da se učinkovito napuni krvlju između otkucaja i mogu dovesti do proširenja pretklijetki. Kontrola krvnog tlaka stoga predstavlja jedan od ključnih faktora u prevenciji fibrilacije atrija.
Utjecaj endokrinih poremećaja
Poremećaji rada štitnjače, posebno hipertireoza (prekomjerna aktivnost štitnjače), mogu značajno povećati rizik od fibrilacije atrija. Hormoni štitnjače utječu na brzinu otkucaja srca i snagu kontrakcija. Kada štitnjača proizvodi previše hormona, srce kuca brže i jače, što može dovesti do aritmija.
Prema istraživanjima, oko 10-15% pacijenata s hipertireozom razvije fibrilaciju atrija. Dobra vijest je da se u mnogim slučajevima fibrilacija atrija povlači nakon što se razine hormona štitnjače normaliziraju odgovarajućim liječenjem.
Dijabetes je još jedan endokrini poremećaj koji povećava rizik od fibrilacije atrija. Visoke razine šećera u krvi mogu oštetiti krvne žile i živce koji kontroliraju srce, što s vremenom može dovesti do aritmija. Šećerna bolest također često dolazi u kombinaciji s drugim rizičnim faktorima poput pretilosti i hipertenzije, što dodatno povećava rizik.
Respiratorne bolesti i opstruktivna apneja u snu
Bolesti pluća, uključujući kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) i upalu pluća, mogu povećati rizik od fibrilacije atrija. Ove bolesti mogu dovesti do snižene razine kisika u krvi i povećanog opterećenja desne strane srca, što može potaknuti razvoj aritmija.
Opstruktivna apneja u snu, stanje kod kojeg dolazi do privremenog prestanka disanja tijekom sna, snažno je povezana s fibrilacijom atrija. Tijekom epizoda apneje, razina kisika u krvi pada, a tijelo oslobađa hormone stresa koji podižu krvni tlak i ubrzavaju rad srca. Ovi ponovljeni stresori na srce mogu s vremenom dovesti do strukturnih promjena srca i razvoja fibrilacije atrija.
Životni stil i okolišni faktori
Način života igra značajnu ulogu u razvoju fibrilacije atrija, djelujući bilo kao direktni okidač za aritmije ili indirektno povećavajući rizik kroz razvoj drugih bolesti srca.
Alkohol i kofeinski napici
Prekomjerna konzumacija alkohola jedan je od najpoznatijih okidača za epizode fibrilacije atrija. Ovaj fenomen je toliko čest da je dobio naziv “holiday heart syndrome” ili “sindrom blagdanskog srca”, jer se često javlja nakon perioda intenzivnog pijenja, primjerice tijekom blagdana ili vikenda.
Alkohol utječe na električnu provodljivost srca i može direktno izazvati aritmije. Osim toga, dugotrajna prekomjerna konzumacija alkohola može dovesti do oštećenja srčanog mišića, što dodatno povećava rizik od fibrilacije atrija.
Kofeinski napici poput kave, energetskih pića i određenih vrsta čaja također mogu biti okidači za fibrilaciju atrija kod osjetljivih osoba. Kofein stimulira središnji živčani sustav i može povećati brzinu otkucaja srca i krvni tlak, što može potaknuti aritmije kod predisponiranih pojedinaca.
Pušenje i korištenje duhana
Pušenje je dobro poznati rizični faktor za razne srčane bolesti, uključujući i fibrilaciju atrija. Duhanski dim sadrži tisuće štetnih kemikalija koje oštećuju krvne žile, povećavaju krvni tlak i smanjuju količinu kisika koja dolazi do srca.
Dugotrajno pušenje može dovesti do kronične upale i oksidativnog stresa u tijelu, što može oštetiti srčani mišić i mijenjati električnu aktivnost srca. Istraživanja pokazuju da pušači imaju do 2 puta veći rizik od razvoja fibrilacije atrija u usporedbi s nepušačima.
Stres i emocionalno zdravlje
Psihološki stres može biti snažan okidač za epizode fibrilacije atrija. Tijekom stresnih situacija, tijelo oslobađa hormone stresa poput adrenalina i kortizola, koji mogu ubrzati rad srca i potaknuti aritmije kod predisponiranih osoba.
Kronični stres može dovesti do trajnih promjena u autonomnom živčanom sustavu, koji kontrolira nevoljne tjelesne funkcije, uključujući i rad srca. Ove promjene mogu stvoriti pogodne uvjete za razvoj aritmija poput fibrilacije atrija.
Anksioznost i depresija također su povezane s povećanim rizikom od fibrilacije atrija.
Pretilost i tjelesna neaktivnost
Prekomjerna tjelesna težina, posebno visceralna pretilost (nakupljanje masnog tkiva oko unutarnjih organa), snažno je povezana s fibrilacijom atrija. Masno tkivo proizvodi upalne tvari koje mogu izazvati upalu i fibrozu (stvaranje ožiljnog tkiva) u srcu, što može ometati normalan protok električnih impulsa.
Osim toga, pretilost često dolazi u kombinaciji s drugim rizičnim faktorima poput hipertenzije, dijabetesa i opstruktivne apneje u snu, što dodatno povećava rizik od fibrilacije atrija.
Tjelesna neaktivnost također povećava rizik od fibrilacije atrija, djelomično zbog povezanosti s pretilošću i drugim kardiovaskularnim rizičnim faktorima. Međutim, važno je napomenuti da intenzivna i dugotrajna tjelesna aktivnost također može povećati rizik od fibrilacije atrija kod nekih osoba, posebno kod profesionalnih sportaša u sportovima izdržljivosti.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Simptomi fibrilacije atrija mogu varirati od osobe do osobe. Neki ljudi mogu osjećati izražene simptome poput nepravilnih otkucaja srca, lupanja srca, umora, vrtoglavice ili nedostatka zraka, dok drugi možda neće osjećati nikakve simptome.
Ako osjetite bilo koji od navedenih simptoma, posebno ako su novi ili se pogoršavaju, važno je potražiti medicinsku pomoć. Rano otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija može značajno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara.
Posebno je važno potražiti hitnu medicinsku pomoć ako doživite simptome poput iznenadne boli u prsima koja traje više od nekoliko minuta, nedostatka zraka, znojenja, mučnine ili vrtoglavice, jer ovi simptomi mogu ukazivati na srčani udar.
Fibrilacija atrija složen je poremećaj s višestrukim uzrocima koji često djeluju zajedno. Razumijevanje ovih uzroka ključno je za prevenciju i učinkovito liječenje ovog stanja koje, ako se ne liječi, može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Mnogi rizični faktori za fibrilaciju atrija mogu se kontrolirati kroz promjene životnog stila i odgovarajuće liječenje postojećih zdravstvenih stanja. Redoviti pregledi kod liječnika, održavanje zdrave tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost, kontrola krvnog tlaka i izbjegavanje pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola mogu značajno smanjiti rizik od razvoja fibrilacije atrija.
Za one koji već imaju dijagnozu fibrilacije atrija, pridržavanje propisanog liječenja i redovito praćenje kod liječnika ključni su za sprječavanje komplikacija i održavanje dobre kvalitete života. S napretkom medicinskih tehnologija i terapija, danas većina osoba s fibrilacijom atrija može voditi aktivan i ispunjen život uz odgovarajuće liječenje i brigu o zdravlju.
