Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebao bi sredinom sljedećeg tjedna održati tri sjednice – dvije hitne i jednu redovnu, a na dnevnom redu jedne od hitnih sjednica je Nacrt zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, koji je predložilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, sa zahtjevom za hitno razmatranje.
Prijedlog proračuna institucija BiH za ovu godinu bio je na dnevnom redu hitne sjednice Zastupničkog doma 23. i 24. rujna, koja je završila bez konkretne rasprave i izjašnjavanja zastupnika o ovom dokumentu.
Razlog tome je što predstavnici predlagatelja proračuna nisu bili prisutni na sjednici Doma. Naime, zastupnici su odlučili da se ne nastavi rasprava o zahtjevu Predsjedništva BiH da se predloženi proračun institucija BiH za 2025. godinu razmatra po hitnom zakonodavnom postupku bez prisutnosti predstavnika predlagatelja.
Prema jednom od ranijih zaključaka Predsjedništva BiH, koji su dostavljeni parlamentarcima uz predloženi proračun, ministar financija i trezora Srđan Amidžić i zamjenik ministra Muhamed Hasanović dobili su zadatak da, u ime Predsjedništva BiH, podnesu izvješće Parlamentarnoj skupštini BiH o Prijedlogu proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu.
Još jedna hitna sjednica
Nakon ove hitne sjednice zakazane za 15. listopada, trebala bi se održati još jedna hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, s tek jednom točkom dnevnog reda – Nastavak europskog puta BiH s fokusom na usvajanje Programa reformi za provedbu Plana rasta za zapadni Balkan, koji su predložili zastupnici: Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Elvisa Hodžić, Aida Baručija i Nihad Omerović.
U zahtjevu za održavanje ove sjednice, koji je upućen 23. rujna, predlagatelj je naveo da je porazno i neprihvatljivo da su u srpnju tekuće godine, zbog neusvajanja i nedostavljanja Plana reformi za provedbu Plana rasta za zapadni Balkan od strane Vijeća ministara BiH Europskoj komisiji, sredstva iz Instrumenta za reforme i rast planirana za Bosnu i Hercegovinu smanjena za 10 posto, odnosno za 108,5 milijuna eura.
Plan reformi
Ističu da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usuglasilo i usvojilo Plan reformi za provedbu Plana rasta za zapadni Balkan, čak ni na svojoj sjednici 17. rujna 2025., koji je trebao biti dostavljen Europskoj komisiji do 30. rujna ove godine kako bi se izbjeglo daljnje smanjenje alokacije sredstava iz Instrumenta za reforme i rast za Bosnu i Hercegovinu u iznosu od 10 posto.
Međutim, 30. rujna Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na izvanrednoj/telefonskoj sjednici usvojilo je Reformsku agendu, koja je jedan od preduvjeta da bi BiH dobila sredstva iz Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan.
Kako je navedeno iz Vijeća ministara BiH, potvrđena je kontinuirana predanost Vijeća ministara BiH provedbi reformskih procesa, kao i ispunjavanju obveza na europskom putu Bosne i Hercegovine.
Poziv vlastima
Predlagatelji parlamentarne rasprave o nastavku europskog puta Bosne i Hercegovine naveli su da je za raspravu o predloženoj točki dnevnog reda potrebno pozvati predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, sve članove Vijeća ministara BiH i ravnatelja Direkcije za europske integracije.
Nakon završetka dvije hitne sjednice, planirano je održavanje redovne sjednice Zastupničkog doma državnog parlamenta, na čijem se dnevnom redu nalazi nekoliko zakonodavnih prijedloga, među kojima je i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, koji je predložilo Vijeće ministara BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo je prijedlog ovog zakona s oznakom EI, kao potvrdu odgovarajuće usklađenosti s propisima EU u ovom području.
Pozitivna mišljenja
Pozitivna mišljenja o tekstu zakona dale su vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Cilj zakona je transpozicija 16 direktiva EU i Paketa integracije električne energije, s fokusom na stvaranje reguliranog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavu burze električne energije u Bosni i Hercegovini, što u ovom području ispunjava jedan od preduvjeta za izuzeće naše zemlje od primjene Mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM).
Predložena zakonska rješenja korespondiraju s Agendom reformi za Plan rasta i podrazumijevaju povezivanje tržišta električne energije u BIH s tržištima električne energije ugovornih strana Energetske zajednice i Europske unije.
Između ostalog, pred parlamentarcima bi trebao biti set zakona koje je prethodno utvrdilo Vijeće ministara BIH, na prijedlog Instituta za intelektualno vlasništvo BIH, i to o zaštiti poslovnih tajni kao prava intelektualnog vlasništva, o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda, o patentima i o žigovima, s ciljem njihovog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Prijedlozi ovih zakona, označeni oznakom ‘EI’, dostavljeni su Parlamentarnoj skupštini BIH na razmatranje po skraćenom postupku.
Utvrđeni prijedlozi
Istovremeno, Vijeće ministara BIH utvrdilo je pojedinačne prijedloge zakona o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva i o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu, koji bi također trebali biti na dnevnom redu, a koji su dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BIH na razmatranje po skraćenom postupku, s obzirom na to da slijede utvrđene zakone za koje postoji obveza usklađivanja s pravnom stečevinom EU.
Zastupnici bi trebali razmotriti još nekoliko zakonskih prijedloga, izvješća, inicijativa, a na dnevnom redu je i davanje suglasnosti na nekoliko međunarodnih sporazuma, ugovora i memoranduma.
