„Oni predviđaju porodiljni dopust za ženu u trajanju od 60 dana nakon poroda, odnosno 65 dana nakon poroda u slučaju rođenja blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, čiji je predlagatelj zastupnica Rejhana Dervišević (SDPBIH).
Obrazlažući svoj prijedlog, rekla je da smatra da su predloženi amandmani reformski korak u odnosu države kao poslodavca prema zaposlenicima i njihovim obiteljima, te da nas „vode i približavaju europskim standardima i postizanju istih ciljeva – uspješnoj provedbi pronatalitetne politike i pomoći roditeljima u usklađivanju njihovih privatnih i profesionalnih obveza“.
Napomenula je da su ovi predloženi amandmani na zakon u skladu sa standardima najboljeg interesa djeteta, što nije samo temelj UN-ove Konvencije o pravima djeteta, već i sastavni dio pravnog poretka naše zemlje u skladu s njezinim Ustavom.
Navela je da predloženi amandmani predviđaju pravo očeva na 10 radnih dana od… očinski dopust nakon rođenja jednog djeteta, tj. 15 radnih dana za blizance, treće i svako sljedeće dijete.
– Predviđaju porodiljni dopust za ženu 60 dana nakon poroda, odnosno 65 dana nakon poroda u slučaju rođenja blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta. Zatim, mogućnost da otac koristi očinski dopust ako je supruga nezaposlena, mogućnost da i otac koristi roditeljski dopust, bez obzira je li majka zaposlena ili ne – rekla je Dervišević.
Dodala je da ono što ove promjene također predviđaju jest fleksibilno korištenje roditeljskog dopusta, što roditeljima daje mogućnost da dva mjeseca istovremeno provedu sa svojim novorođenim djetetom.
– Za majke koje doje, vrijeme dopusta produžuje se za jedan sat dnevno na 18 mjeseci, za razliku od sadašnjih 12 mjeseci. Otvara se mogućnost da majke, u dogovoru s poslodavcem, rade s pola radnog vremena duže nego sada – planirana je jedna godina, predlažemo tri godine, za blizance i treće dijete te svako sljedeće dijete do četvrte godine – rekla je. Dervišević.
Istaknula je da će se na taj način napraviti veliki korak naprijed u uspostavljanju rodno osjetljivog proračuna, „što je već više od desetljeća neispunjena obveza, a na što Ured za reviziju vrlo često skreće pozornost u svojim godišnjim revizijskim izvješćima“.