Upitno je koliko će i od preostalog iznosa biti realizirano jer politička i institucionalna kriza u BiH produbljuju se svakim novim danom. Središnji element Plana rasta, koji je predmet razmatranja od 2023. godine, Instrument je za reforme i rast.
Unatoč golemom naporu koji je uložila predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kako bi se našlo kompromisno unutarnje rješenje, BiH je ostala bez značajnih sredstava iz Plana rasta, piše Večernji list BiH.
Europska komisija obavijestila je nedavno i službeno bosanskohercegovačke vlasti o smanjenju indikativnih izdvajanja predviđenih za BiH u okviru Plana rasta za zapadni Balkan u iznosu od 10%. Zemlja sada ispunjava uvjete za sredstva u vrijednosti do 976,6 milijuna eura umjesto 1,085 milijardi eura.
Ključna provedba reformi
No, upitno je koliko će i od preostalog iznosa biti realizirano jer se politička i institucionalna kriza u zemlji čak produbljuju svakim novim danom. Središnji element Plana rasta, koji je predmet razmatranja od 2023., Instrument je za reforme i rast.
Ovo je instrument temeljen na ostvarenom učinku, a osigurava sredstva u zamjenu za provedbu ključnih reformi u nizu oblasti, prvenstveno zelenoj i digitalnoj tranziciji, razvoju privatnog sektora i vladavini prava. Prvi korak za povlačenje ovih sredstava je da vlasti dostave Europskoj komisiji listu reformi u formatu Reformske agende za potrebe usuglašavanja.
Nažalost, unatoč političkom dogovoru postignutom na Vijeću ministara BiH krajem lipnja, BiH ostaje jedina zemlja u regiji čije vlasti nisu uspjele dostaviti usuglašeni i finalizirani nacrt Reformske agende Europskoj komisiji. Nakon niza tehničkih razgovora s Europskom komisijom, Reformska agenda je gotovo spremna, ali je domaće vlasti nisu uspjele finalizirati do danas.
Malo je truda i volje trebalo pokazati pa da se BiH pridruži ostatku regije u korištenju golemih financijskih sredstava iz EU-a. Međutim, prevladali su uski stranački interesi i pozicioniranje pred opće izbore iduće godine.
Nasuprot tome, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija pokazali su ozbiljnost i državnički pristup te dostavili svoje agende do ljeta 2024., a Komisija ih je odobrila još u listopadu prošle godine.
– Od početka je bilo jasno da se Instrument za reforme i rast temelji na učinku i rezultatima.
Naime, partneri koji provedu reforme mogli bi imati koristi od svih dostupnih sredstava, dok bi se oni koji to ne učine mogli suočiti sa smanjenjem predviđenih izdvajanja. Instrument za reforme i rast istječe krajem 2027., istodobno sa sedmogodišnjim proračunom EU-a. Ovaj rok se ne može promijeniti.
EU je više puta upozorio vlasti BiH da vrijeme istječe i da bi se zemlja mogla suočiti sa smanjenjem izdvajanja ako se hitno ne poduzmu mjere – ističu iz Europske komisije.
BiH i dalje može ostvariti pogodnosti od 976,6 milijuna eura. Ovo je značajan iznos sredstava koji će imati opipljiv učinak na poboljšanja u oblasti prometa, energetike i digitalizacije, u korist svih građana.
Sredstva smanjena iz indikativnih izdvajanja ostaju dostupna za svih šest zemalja zapadnog Balkana, uključujući BiH, i bit će preraspoređena na osnovi zadovoljavajućeg napretka i ukupnih reformskih rezultata, poruka je iz Bruxellesa.
Pitanje je ima li u BiH dovoljno donositelja odluka koji razumiju značaj i ovih poruka i novca koji nam izmiče.
Rok krajem rujna
Plan rasta za zapadni Balkan važna je prilika za zemlje regije da prodube svoju ekonomsku integraciju sa svojim najvećim trgovinskim partnerom – Europskom unijom i provedu sveobuhvatne reforme koje će transformirati poslovnu klimu i privući investicije.
Iako je Europska komisija pozvala vlasti u BiH da što prije finaliziraju Reformsku agendu u korist građana, nema naznaka da će se to dogoditi. A vremena je sve manje. Vlasti BiH obaviještene su da će se, u slučaju da konačna konsolidirana verzija Reformske agende BiH ne bude dostavljena Europskoj komisiji do 30. rujna ove godine, primijeniti daljnje smanjenje početnih izdvajanja za BiH za dodatnih 10%.
Dok iz EU-a poručuju da ostaju lojalan i pouzdan partner BiH, podržavajući integraciju zemlje u EU i nastavljaju ulagati u projekte koji podržavaju europski put, jasno je da se od BiH očekuju konkretni potezi. Kako sada stvari stoje, tih poteza neće biti, a time ni stotina milijuna eura iz Plana rasta.
