Željana Zovko jedna od rijetkih hrvatskih političarki i političara, ako ne i jedina, koja je službeno boravila na Grenlandu. Bila je ondje u rujnu 2021., kao članica izaslanstva vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.
– Kao da dođete na Kupres. Ustvari, mislim da je bolji hotel na Kurpesu nego u Nuuku – kaže europarlamentarka Željana Zovko (HDZ) kad je u razgovoru o njezinom boravku na Grenlandu, koji je u rujnu 2021. posjetila u izaslanstvu vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, ispitujemo kakav je glavni grad, kakav je bio hotel, kakvi restorani i kako joj se općenito učinio život, politika i ekonomija na Grenlandu. Prekomorski autonomni teritorij Kraljevine Danske danas je u središtu velike geopolitičke drame koja možda prijeti da će rasturiti NATO-savez jer američki predsjednik Donald Trump želi “na lakši ili na grublji način” uzeti taj teritorij od Danske. A Željana Zovko jedna od rijetkih hrvatskih političarki i političara, ako ne i jedina, koja je službeno boravila na Grenlandu u novije vrijeme. To nam je bio povod za kratak razgovor, piše Večernji list BiH.
– Amerikanci mogu za pola sata preuzeti Grenland jer već jesu tamo s vojnom bazom. Ali mislim da bi to bila fatalna greška za transatlanske odnose, to da se ide silom na preuzimanje Grenlanda. Ja uopće ne vjerujem u takvu mogućnost. Unatoč svemu što se događa, unatoč situaciji u kojoj sve izgleda moguće, ipak ne vjerujem, nego mislim da je ovo veliko blefiranje, kao u pokeru, s ciljem da se dignu tenzije i da se onda postigne jedan realan dogovor i odnos oko sigurnosti. Ako je već tako kako izgleda, po mom mišljenju bi najelegantnije bilo da se pusti Grenlandu da ide na referendum i, ako stanovnici Grenlanda izglasaju da žele neovisnost, da se nakon neovisnosti vidi što se hoće – komentira Željana Zovko današnju aktualnu poltičku situaciju i napetosti oko američkog posezanja za danskim Grenlandom.
Zovko je bila među osam europarlamentaraca koji su Dansku, Grenland i Island posjetili od 21. do 24. rujna 2021., u prvoj takvoj “arktičkoj” misiji Odbora za vanjske poslove EP-a. Glavna svrha misije bila je uspostaviti kontakte i razgovarati sa zainteresiranim stranama kako bi se bolje pripremilo izvješće Europskog parlamenta o samoinicijativi “Arktik: prilike, zabrinutosti i sigurnosni izazovi”, o kojem se glasalo na plenarnoj sjednici 1. listopada 2021., a koje je sadržavalo prijedloge i preporuke Europskog parlamenta uoči izrade Komisijine i EEAS-ove strategije EU-a za Arktik (EEAS je europska služba za vanjske poslove).
– Prvo smo išli u Kopenhagen, informirali se o danskoj poziciji prema Grenlandu i općenito Akrtiku, a zatim smo išli na Grenland, gdje smo proveli dva dana, razgovarali s predstavnicima vlade, civilnim društvom i lokalnim stanovništvom, i bili na ustoličenju parlamenta. To se sve događalo kad je pokret za proglašenje neovisnosti bio dosta jak i glasan – kaže Zovko. Te godine, 2021., navršilo se 300 godina danske kolonizacije Grenlanda, a jedna se politička stranka zalagala za proglašenje neovisnosti upravo u toj simboličnoj godini, što se ipak nije dogodilo. Grenland je, inače, 2009. dobio status autonomnog teritorija Kraljevine Danske, a 1985. je izašao iz danskog članstva u Europskoj ekonomskoj zajednici.
– Vanjska služba EEAS je pripremala tu strategiju o Arktiku, Europski parlament je trebao dati svoje mišljenje i zbog toga smo išli. Smatrali smo da nismo dovoljno informirani o svim postojećim i budućim izazovima. Dotad je predugo Europska unija bila fokusirana na južno i jugoistočno susjedstvo. Tijekom misije, vidjeli smo koliko je Grenland starteški bitan i za EU, i za sigurnost, i za kritične sirovine. Europska unija tad je tek razmišljala o otvaranju svog ureda na Grenlandu, što se kasnije i dogodilo. Susreli smo se i s visokom povjerenicom Danske na Grenlandu, gospođom Mikaelom Engell, i drugim dužnosnicima – kaže Zovko. Među ostalim, i s danskim kontraadminiralom koji iz danskog Združenog arktičkog zapovjedništva, koje je unutar oružanih snaga Danske zaduženo za nadzor danskog suvereniteta na Grenlandu. Pod tim je zapovjedništvom i čuvena snježna patrola s psećim zapregama, s kojom su se Trump i drugi američki dužnosnici u posljednje vrijeme otvoreno u svojim izjavama sprdali, želeći ilustrirati inferiornost Danske naspram SAD-a u čuvanju Grenlanda kao strateški važnog područja.
U završnom izvješću o toj misiji izaslanstva vanjskopolitičkog odbora EP-a stoji, među ostalim, i ovaj zaključak: “Danski dužnosnici prepoznali su rastuće sigurnosne probleme na Arktiku, ali su istaknuli da se Danska zalaže za kooperativni Arktik. Ambicija da Arktik ostane područje niske napetosti i dalje postoji, ali je pod pritiskom. Danska ne vidi rizik od sukoba na Arktiku zbog Arktika, ali postoji rizik od sukoba zbog geopolitičkih napetosti drugdje”.
