Željko Kopić je u svojoj dosadašnjoj karijeri vodio između ostalih dva najveća hrvatska kluba, Dinamo i Hajduk. Prije njega, samo se šest stručnjaka može pohvaliti da su vodili oba hrvatska velikana.
U intervju za MeridianSportBH, sa Željkom Kopićem smo pričali o njegovim trenerskim počecima, zatim o razlikama u vođenju Hajduka i Dinama, detaljnim pripremama utakmica poput onih protiv Sevilje i Vest Hema, Zrinjskom i Krunoslavu Renduliću, Dinamu pod Sergejom Jakirovićem, raznim sistemima u igri i taktičkom pristupu…
Kopić je svoju trenersku karijeru počeo iz četvrtog ranga hrvatskog nogometa. Brzo je privukao pažnju najvećih hrvatskih klubova, već 2012. godine kada je sa 35 godina i ekipom NK Lučko izbacio Hajduk iz Kupa. Tada je Lučko svojom igrom nadigralo splitski klub, a malo više od pet godina kasnije, Kopić je preuzeo upravo Hajduk. Do “Bilih”, morao je proći put Cibalije, Zagreba i Slaven Belupa.
“Moji trenerski počeci vezani su uz rad u mlađim dobnim kategorijama i ulogu pomoćnog trenera seniora Hrvatskog Dragovoljca. Prvi posao glavnog trenera imao sam u Zagorcu iz Krapine koji se tada natjecao u 4. HNL. Put koji sam prešao od tog nivoa natjecanja do vođenja dvaju najvećih hrvatskih klubova bio je dug i izazovan. Kao novom imenu na trenerskoj sceni, bez jakog igračkog backgrounda, nije bilo jednostavno nametnuti svoje ideje i način rada. Jedini autoritet koji sam mogao izgraditi bio je temeljen na znanju i posvećenosti trenerskom poslu. Bez ta dva faktora jako je teško očekivati uspjeh, pogotovo na visokom nivou natjecanja. Zapravo, svoju snagu vidim baš u tome što sam prošao kompletan proces, radio na različitim nogometnim razinama i kontinuirano gradio svoje kompetencije korak po korak, svakodnevno težeći ka vlastitom usavršavanju”, rekao je na početku razgovora za MeridianSportBH Željko Kopić.
Kada je mladi stručnjak preuzeo Hajduk, splitski klub je bio već u velikom zaostatku za Dinamom i Rijekom. Ipak, brzo su “Bili” usvojili Kopićeve metode, pa je Hajduk u toj sezoni do samog kraja bio u igri za titulu, te je došao do finala Kupa u kojem su poraženi od Dinama.
Potom je u sezoni 2021/22 Kopić preuzeo Dinamo. Ponovo klub nije bio u zavidnoj poziciji, a debi mu je bio upravo protiv Hajduka. Iako prva utakmica nije bila uspješna za njega, Dinamo je nakon toga vezao sedam uzastopnih pobjeda, među kojima i ona protiv Vest Hema. Sve dok Sevilja nije stala na put.
“U oba je kluba pritisak iznimno velik kad je riječ o očekivanjima, kvaliteti igre, razvoju igrača i, konačno, rezultatima. Svaki aspekt je pod povećalom vodećih ljudi u klubu, javnosti i navijača. No, isto tako, takav izazov predstavlja vrhunski test za svakog trenera. Iako svaki klub i svaka ekipa imaju svoje jedinstvene karakteristike, kada je riječ o postavljanju sustava igre ili bilo kojeg drugog aspekta vezanog za momčad, nema bitne razlike. Sve to je u rukama trenera i ovisi o načinu na koji će provesti svoje ideje u djelo”, objasnio je Kopić.
Dinamo je tada prošao grupnu fazu pobjedom u posljednjem kolu protiv Vest Hema u Londonu, u konkurenciji još Rapida i Genka. Ipak, u narednoj prepreci naišli su na Sevilju koju su pobijedili na Maksimiru, ali je presudio jedan gol više u porazu na stadionu “Ramon Sančez Pižuan”.
“Priprema u današnjem nogometu otišla je izuzetno daleko, tako da se, posebno na tim razinama, raspolaže s velikim brojem informacija o protivničkoj momčadi. Unatoč tome, ključni faktori ostaju funkcionalnost vlastite momčadi, taktička i mentalna priprema za utakmicu te kondicijsko stanje igrača. Konkretno, za te Europske utakmice smo se pripremali vrlo sistematično i detaljno, što je rezultiralo važnim europskim pobjedama u Londonu protiv West Hama i u Zagrebu protiv Seville. Ti su uspjesi imali velik značaj za klub. U procesu pripreme tih utakmica inzistirao sam na tome da svi unutar momčadi vjeruju u svoje kapacitete, u momčad i da u pripremi utakmice prvenstveno vodimo računa o sebi, a protivniku se adaptiramo koliko je to neophodno”, kazao je bivši trener Hajduka i Dinama.
Između Dinama i Hajduka, Kopić je radio na Cipru kao trener Pafosa, a nakon Dinama vodio je Botev Plovdiv sve do decembra 2022. godine.
“Nakon razdoblja provedenog u GNK Dinamu, preuzeo sam vođenje FK Botev Plovdiv, koji se u trenutku mog preuzimanja nalazio na posljednjem 16. mjestu. Vrlo brzo smo se uspjeli stabilizirati, napraviti značajne pomake u kvaliteti igre i rezultatima. Klub sam ostavio na 10. mjesto na ljestvici.
Nakon završetka epizode sa Botevom nisam se odlučio preuzeti neki od klubova iz jednostavnog razloga sto nisam osjetio da bi to bilo ono što mi je trenutačno potrebno u ovoj fazi mog trenerskog puta. Unatoč već značajnom iskustvu u trenerskom poslu, puno je izazova ispred mene, kao i ambicija koje još želim ostvariti. Želim se i dalje razvijati i napredovati kao trener” – istakao je 46-godišnji stručnjak.
Zrinjski je ove sezone skrenuo pažnju na sebe ne samo u BiH, već i u Hrvatskoj. Dobre rezultate Sergeja Jakirovića na klupi “Plemića” nastavio je Krunoslav Rendulić, pa je Zrinjski stigao do grupne faze Lige konferencija gdje je već pobijedio AZ Alkmar, a ostavio odličan dojam protiv Aston Vile i Legije.
“Tijekom ove sezone, kontinuirano pratim Zrinjski, a s trenerom Rendulićem sam povezan još od vremena kada sam bio trener Lokomotive, a on je bio kapetan momčadi. Uz pomoćnog trenera Sašu Sabljaka me veže i kumstvo, tako da sam svakako navijač Zrinjskog u ovoj sezoni. U svim su europskim utakmicama izgledali jako dobro, funkcionirali su kao momčad koja zna kako želi igrati i doći do željenog rezultata. O utakmici protiv Alkmaara i načinu kako su preokrenuli rezultat iz prvog poluvremena je bespredmetno pričati. Protiv Aston Ville su bili izuzetno dobro defanzivno organizirani i nedostajalo je malo sreće u završnici susreta kako bi ostali neporaženi, dok su protiv Legije zaslužili puno više. Sve u svemu, dojam je jako dobar, mislim da velika većina nogometne javnosti nije očekivala ovako konkurentan Zrinjski u Europi”, kaže nam Kopić.
Jakirović i Rendulić učinili su Premijer ligu BiH dosta primamljivijom za trenere iz Hrvatske, ali i nogometaše, a tog mišljenja je i naš sugovornik.
“Sigurno da je BiH liga interesantna velikom broju hrvatskih trenera, posebno onih koji se tek žele izgraditi na tržištu i iskazati svoj trenerski potencijal”.
Često se postavljalo pitanje kako se Zrinjski kotira u odnosu na Dinamo, Hajduk i klubove iz HNL-a. Međutim, osim pripremnih utakmica nije bilo mogućnosti da se kvalitet ispita.
“Vjerujem da bi se Zrinjski u HNL-u mogao boriti za plasman oko 4. ili 5. mjesta. Klub već godinama gradi pobjednički mentalitet, održava dobru atmosferu unutar ekipe, a stadion pod Bijelim Brijegom poznat je po tome da je protivnicima teško igrati na tom terenu. S obzirom na takve faktore, vjerujem da bi Zrinjski mogao igrati značajnu ulogu i biti vrlo konkurentan u HNL-u”, tvrdi Kopić.
Dinamo je trenutno u turbulentnom periodu. Jakirović je preuzeo zagrebački klub tokom sezone iz Rijeke, ali za razliku od njegovih početaka u Zrinjskom i Rijeci, stvari na Maksimiru su malo komplikovanije.
“Dinamo je, uz dužno poštovanje prema Zrinjskom i Rijeci ipak jedna druga dimenzija. Treba naglasiti kako se Dinamo kao klub trenutno nalazi u specifičnoj situaciji. Bez obzira na slabije rezultate od očekivanog, Sergej ima podršku vodećih ljudi kluba. Vjerujem da će u narednom razdoblju pronaći način kako stabilizirati momčad, podignuti razinu igre i rezultate. Dinamo je veliki klub s bogatom poviješću, vjerujem kako će momčad, a i klub u cjelini uspjeti prevladati sve izazove koji su pred njima”, objasnio je Željko Kopić.
Situacija u HNL-u je trenutno takva da Rijeka i Hajduk dijele prvo mjesto, dok Dinamo ima četiri boda manje i utakmicu manje.
“Hajdukova ambicija je poznata, teže osvajanju naslova prvaka u ovoj godini. Klub je uložio značajna financijska sredstva u sastavljanje momčadi. S druge strane, Rijeka je stvorila čvrstu platformu za uspješnu sezonu dovodeći mlade, karakterne i talentirane igrače. Unatoč tome, Dinamo i dalje ima najkvalitetniju momčad i čini mi se da je trenutna situacija na ljestvici ponajviše rezultat njihovih lošijih rezultata. Međutim, sezona je duga i puno je utakmica do kraja, mogući su različiti ishodi. Ipak, konačni poredak će ponajviše ovisiti o tome koliko će Dinamo podići svoju razinu forme”, obrazložio je Kopić.
Za kraj razgovora, ostavili smo onaj najbolji dio. O fudbalskoj taktici, ljepoti i efikasnosti igre, nešto u čemu je naš sugovornik pokazao zavidan nivo znanja.
Željko Kopić je diplomirao na temi faze odbrane u formaciji 1-4-4-2, sa Hajdukom je često igrao 1-4-3-3 i 1-4-1-4-1, a sa Dinamom je često utakmice počinjao sa tri igrača u posljednjoj liniji. Tokom karijere promijenio je dosta formacija tražeći najbolji opciju za svoje ekipe, ali kako kaže ne postoji univerzalno savršena formacija:
“Ne postoji univerzalno savršena formacija u nogometu, jer se raspored igrača na terenu i učinkovitost ekipe kao dinamične cjeline određuje nizom faktora koji u konačnici utječu na njezinu uspješnost. Ključno je pronaći način kako prenijeti svoje znanje i ideje na svoju ekipu, odnosno prilagoditi se kao trener onome što najbolje odgovara vašoj momčadi. Ta sinergija između trenera i igrača često je ključ uspjeha, a ne nužno potraga za savršenom formacijom. U konačnici, nogometna kultura države u kojoj trener radi, kapaciteti igrača, klupski ciljevi, sve su to čimbenici koje treba uzeti u obzir”.
Zanimljivo je sa strane promatrati razvoj nogometne igre. Gledajući utjecaj Johana Krojfa na nju i način na koji je Pep Gvardiola promijenio pogled na fudbal. Koliko god bili popularni Gvardiola i njegov sistem, bili naklonjeniji Čolu Simeoneu, činjenica je da nogomet nije ograničen na jedan, dva ili pet načina. U posljednjim danima popularnost je dobio izbornik Brazila Fernando Diniz, koji je pokazao da može i drugačije.
“Guardiolina ideja je nogomet baziran na pozicijskoj igri u kojoj su linije kretanja igrača i prostorni parametri uvelike određeni. Dinizov je pristup temeljen na teoriji kaosa gdje se rotacijskim i nepredviđenim kretanjima nastoji raditi brojčana superiornost na različitim dijelovima terena. S teoretskog aspekta nije to ništa nepoznato onima koji su duboko u nogometnoj tematici, ali je Diniz ideju uspio na jako dobar način prenijeti na teren. Takav pristup pokazuje kako se u nogometu uspjeh može postići na veliki broj različitih načina što ga i čini toliko zanimljivim, kako navijačima tako i onima koji ga žive 24 sata. Nogomet nema granica, baš zato što je neograničen broj varijabli i situacija koje se tijekom utakmice mogu dogoditi. Teško je predvidjeti u kojem će se smjeru igra razvijati jer su granice već sada pomaknute na visoku razinu. Ono što možemo sa sigurnošću reći jest da će nogomet i dalje ostati najvažnija sporedna stvar na svijetu”, zaključio je Željko Kopić u našem razgovoru.
Pripremio: Marko Ivančević
