Točan astronomski trenutak početka zime, poznat kao zimski solsticij, događa se danas u 16:03 sati. Taj dan je ujedno i najkraći u cijeloj godini.
Zimski solsticij označava razdoblje kada sunce doseže svoju najnižu točku na nebu, bilo na sjevernoj ili južnoj hemisferi. Upravo zbog toga, količina dnevnog svjetla je tada najmanja.
Nakon solsticija, dani se počinju postupno produljivati. U početku su te promjene gotovo neprimjetne, ali kako se približava ožujska ravnodnevnica, duljina dana se povećava u sve dužim intervalima, najavljujući dolazak proljeća.
Područja koja su bliže polovima imaju izraženije razlike u trajanju dana i noći tijekom godine, pa su tamo zimski dani znatno kraći. U zonama unutar polarnih krugova javlja se fenomen polarne noći, tijekom koje Sunce uopće ne izlazi, bilo tijekom cijele zime ili njezinog dijela.
Iako se broj dnevnih sati povećava tijekom zimskih mjeseci, temperature i dalje padaju u većini regija. Razlog tome je spora reakcija Zemlje, posebno oceana, na promjene u količini sunčeve energije, što je poznato kao sezonsko kašnjenje.
Početak zime i zimski solsticij slave se diljem svijeta kroz razne običaje, blagdane i festivale, koji imaju kulturno i vjersko značenje.
Na sjevernoj hemisferi astronomska i meteorološka zima traje od prosinca do ožujka, dok na južnoj hemisferi počinje u lipnju, a završava u rujnu.
