Walter Haas i njegovi kolege su nakon analize pet njemačkih škola otkrili da su infekcije koronavirusom rjeđe kod djece u dobi od 6 do 10 godina nego kod starije djece i odraslih koji rade u školama.
Sve više podataka prikupljenih diljem svijeta ukazuje na to da škole nisu veća žarišta zaraze koronavirusom, pogotovo ako se radi o nižim razredima osnovne škole. Naime, unatoč strahu mnogih roditelja i zaposlenika obrazovnih institucija, broj infekcija covidom-19 nije značajno porastao nakon otvaranja škola i vrtića.
“Mada su škole i vrtići idealno okruženje za prijenos virusnih bolesti jer se velike skupine djece nalaze dulje vremena zajedno u zatvorenim prostorima, infekcija koronavirusom još uvijek je puno niža među djecom nego među odraslima”, rekao je epidemiolog Walter Haas s Instituta Robert Koch u Berlinu, piše Index.hr.
S druge strane, neka istraživanja pokazuju da se školarci ipak mogu zaraziti i prenijeti bolest drugima, s time da će koronavirusom druge vjerojatnije zaraziti starija nego mlađa djeca. Znanstvenici navode kako razlozi iza veće zaraznosti starijih školaraca još uvijek nisu u potpunosti jasni, ali da unatoč tome ovi nalazi mogu utjecati na epidemiološku politiku spram starije djece i nastavnika.
Već je ranije utvrđeno da se škole mogu bez problema otvoriti u situaciji s malim brojem zaraženih u zajednici. Ali čak i na područjima gdje je bio zabilježen porast infekcija, nije bilo puno žarišta u školama, pogotovo ako su se poduzimale mjere predostrožnosti, piše Nature, koji se smatra najrelevantnijim znanstvenim časopisom na svijetu.
Primjerice, u Italiji je u rujnu ponovno otvoreno više od 65.000 škola, a četiri tjedna kasnije samo je u 1212 objekata došlo do pojave koronavirusa. U 93% slučajeva zarazila se samo jedna osoba, a samo je u jednoj srednjoj školi došlo do veće zaraze, odnosno oboljelo je više od 10 osoba.
U saveznoj državi Victoriji u Australiji, koju je u srpnju pogodio drugi val pandemije, također nije bilo puno žarišta u školama i dječjim vrtićima. Od 1635 infekcija koronavirusom u školama, dvije trećine su bile ograničene na samo jedan slučaj, a u 91% slučajeva zarazilo se manje od 10 ljudi.
U Sjedinjenim Državama stopa zaraze ostala je i dalje visoka kada su se škole počele ponovno otvarati u kolovozu, a udio infekcija kod djece nastavio je rasti, rekla je pedijatrica Ashlesha Kaushik, glasnogovornica Američke akademije pedijatrije.
No još uvijek nije jasno, smatra Kaushik, koliko su infekcije u školama pridonijele širenju zaraze unutar zajednice jer su vlasti u istome razdoblju povećale broj testiranja i ublažile druge mjere, poput onih povezanih s okupljanjem ljudi ili s poslovanjem tvrtki.
U školama u Engleskoj je tijekom lipnja u više od 30 žarišta došlo do prijenosa virusa među zaposlenicima škola, a samo u dva žarišta su se zarazili učenici.
Znanstvenici smatraju da je jedan od razloga tome što škole nisu postale veća žarišta zaraze koronavirusom taj što su manja djeca, pogotovo ona mlađa od 12 godina, manje podložna infekciji od odraslih. Dodatno, ako se i zaraze, mala će djeca rjeđe zaraziti druge nego ona starije dobi.
Walter Haas i njegovi kolege su nakon analize pet njemačkih škola otkrili da su infekcije koronavirusom rjeđe kod djece u dobi od 6 do 10 godina nego kod starije djece i odraslih koji rade u školama.
“Potencijal za prijenos na druge povećava se s godinama starosti, a adolescenti vjerojatno jednako prenose virus kao i odrasli. Mjere ograničenja, poput obaveznog nošenja maski ili prelaska na online nastavu u slučaju porasta infekcija, trebale bi se fokusirati na tinejdžere i nastavnike”, smatra Haas.
Druga istraživanja također potvrđuju da su starija djeca zaraznija od mlađe, odnosno da lakše od njih prenose koronavirus na druge. Primjerice, u Sjedinjenim Državama stopa zaraze dvostruko je veća kod djece u dobi od 12 do 17 godina nego kod djece od 5 do 11 godina. Odnosno, najveći broj zaraza zabilježen je kod srednjoškolske djece, manji kod viših razreda osnovne škole, a najmanji u nižim razredima.
“Nama zapravo nije poznat prirodan proces zaraze među djecom jer smo uveli mjere. Djeca nisu u tipičnom školskom okruženju. Umjesto toga, društveno se distanciraju, nose maske i slijede druge mjere opreza”, rekla je pedijatrica Fiona Russell sa Sveučilišta Melbourne.
“Još uvijek nam nije sasvim jasno zašto mlađa djeca manje šire koronavirus. Jedno objašnjenje je da zbog manjih pluća izbacuju manje aerosola nego odrasli”, rekao je Haas i dodao da se to događa i kod tuberkuloze.
“No infekcija tuberkuloze se širi iz lezija u plućima, a SARS-CoV-2 je drugačiji jer virus inficira gornje dišne putove. Stoga stvari nisu još sasvim jasne”, kazao je epidemiolog.
Drugo objašnjenje jest to da su mala djeca češće asimptomatska. Jedna britanska studija je pokazala da 50% zaražene djece između 2 i 15 godina nije imalo nikakve simptome.
“Ne postoji nešto takvo kao nulta stopa prijenosa ili nulti rizik. No rizik od zaraze u školi je nizak, pogotovo ako u zajednici nema velikog broja slučajeva”, rekla je pedijatrica Russell.
