Nakon što smo na samome početku Adventa upalili prvu adventsku svijeću nade, na kraju božićnoga razdoblja obilježava se blagdan sveta Tri kralja. Donosimo nekoliko zanimljivosti o njihovom značaju i višestrukoj simbolici Gašpara, Melkiora i Baltazara.
Iako ih danas slavimo kao ‘Tri kralja’, oni nigdje u Svetome pismu nisu spomenuti kao kraljevi, niti se tamo navode imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Najčešće se nazivaju trima mudracima, odnosno učenjacima, a izvorno se u tekstu Evanđelja koristi grčka riječ magoi. Njihovo podrijetlo nije poznato, no vjeruje se da su došli s područja Perzije ili Mezopotamije. Bili su zvjezdoznanci koji su, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu i darovati ga tamjanom, zlatom i smirnom.
Stvaranju današnje slike o tri kralja pridonijeli su Origen i Tertulijan, teolozi iz 3. stoljeća. Origenu se pripisuje da je tri dara simbolično protumačio pa tako zlato upućuje na Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan na njegovo božanstvo, a plemenita mast smirna na njegovu smrt. Tertulijan je mudrace prozvao kraljevima na temelju riječi proroka Izaije koji piše: ‘K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvog sjaja’.
Tri kralja predstavljaju Božju ljubav za sve ljude, bez obzira na dob ili boju kože
Različita životna dob i rasa triju kraljeva ističe da svi ljudi trebaju u Isusu prepoznati svoga Gospodina i Boga. Jedan kralj je mladić, drugi je zreo muškarac, a treći starac, Melkior predstavlja Europu, Baltazar Afriku, a Gašpar Aziju. Imena iza sebe također kriju simboliku, Melkior na hebrejskome znači ‘kraj svijetla’, Baltazar dolazi od asirskog izraza ‘Bel-tus-assar’, što u prijevodu znači ‘Bog štiti njegov život’, a Gašpar od perzijskog ‘Kaspar’ što znači ‘čuvar blaga ili rizničar’.
Obilježavanje svetkovine Bogojavljenja
Na ovim prostorima, blagdan Sveta tri kralja veže se uz nekoliko sličnih običaja. Jedan od njih je običaj blagoslivljanja vode, otkuda i dolazi drugi naziv ovog blagdana – Vodokršće, koje je karakterističan za jug Hrvatske. Dan prije same svetkovine, u crkvi bi svećenik blagoslovio vodu. Iz svakog domaćinstva jedna bi žena dolazila u crkvu po blagoslovljenu vodu, kojom bi potom muškarac, glava kuće, poškropio kuću, polja, voćnjake i stoku. Budući da se sveta voda ne smije prolijevati, ostatak vode domaćin bi bacio u vatru. Ovim običajem vjeruje se da je kuća i čitavo imanje sljedećih godinu dana pod Božjom zaštitom.
Ove se godine pažljivije nego ikada odvijaju običaji vezani za sve blagdane, pa tako i Tri kralja. Dok fizički distancirani provodimo blagdane, valja se prisjetiti da je ljubav temeljna vrijednost Božića, a ona nam daje nadu da ćemo jednog dana ponovno slaviti zagrljeni, baš onako kako smo navikli.
