19.9 C
Mostar
Petak, 29 ožujka, 2024

Nervoza je jedan od neugodnijih osjećaja s kojima se većina ljudi redovito susreće

Zašto smo nervozni i kako se riješiti osjećaja nervoze?Ako ne znate što znači biti nervozan, onda zaista imate sreće.
No, ipak je teško povjerovati da postoji netko tko se nikada nije susreo s ovim osjećajem.

- Oglas -

Kada ste nervozni, vaše tijelo neprestano osjeća da će se možda nešto loše dogoditi. Srce kuca brže, krvni tlak je povišen, a cijeli organizam je preplavljen adrenalinskim i kortizolnim hormonima koji traže “fight-or-flight“, odnosno borbu ili bijeg od neugodne situacije koja uzrokuje nervozu.

Sve što trebate učiniti kako biste se smirili je sjetiti se da smo svi ponekad nervozni te da na kraju imate kontrolu nad svojim umom i tijelom. Ako imate pravilan stav i trikove koji vam mogu pomoći za smirenje, moći ćete se riješiti nervoze u kratkom roku.

Zašto smo nervozni?

- Oglas -

Zahvaljujući evoluciji, naše tijelo je proizvelo različite mehanizme obrane od nadolazećih opasnih izazova koji su našim precima bili izrazito važni u preživljavanju. U takvim situacijama se javlja simpatikus – živčani sustav koji je posebno aktiviran tijekom situacija koje izazivaju strah i tjeskobu.

No, on nije nužno loš te ga ne treba vezati samo uz opasne situacije zato što njegova pojava ujedno priprema tijelo na naporne aktivnosti i pojačan rad. Drugim riječima, kada vas netko želi napasti, aktivira se simpatikus te se vaše tijelo pobuđuje do te mjere da pripremi organizam na borbu ili bijeg. Što god da odaberete u tom trenutku, imat će jedan zajednički cilj – preživjeti.

- Oglas -

Kod osjećaja nervoze je samo malo drugačije zato što se ona javlja neposredno prije pojave opasnog događaja. Biti nervozan znači na neki način pripremiti se na aktivaciju simpatikusa, odnosno predstavlja pripremnu fazu za “fight-or-flight” reakciju.
Što se događa kada smo nervozni?

Osjećaj nervoze popraćen je brojnim neverbalnim znakovima koji predstavljaju simptome nervoze. Znanstvena studija švedskih znanstvenika objavljena 2008. godine u poznatom časopisu Journal of Nonverbal Behavior posebno ističe neke od njih koji se aktiviraju kod osjećaja nervoze:

grčevi u trbuhu,
znojenje dlanova,
ubrzan rad srca,
širenje zjenica,
glavobolja,
mučnina,
ubrzano disanje,
smanjen apetit,
konstipacija (zatvor).

Jedan od glavnih razloga zašto ste nervozni je upravo to što niste sigurni kakav će biti ishod događaja u kojem se nalazite pa se onda prekomjerno brinete o svim mogućim utjecajima na situaciju kako biste vidjeli postoji li mogućnost izlaza iz nje.

Situacije koje posebno izazivaju nervozu

Većina ljudi se posebno osjeća nervozno prije javnog nastupa zato što su u tom trenutku svjesni da mnoštvo ljudi različitih profila gleda u njih i donosi određeni sud o njima na temelju onog što vide. U takvim situacijama se želite svima dopasti te na sve ostaviti odličan prvi dojam pa se zbog toga brinete da svaka sitnica na vama bude savršena.

Upravo u takvim situacijama ne bude dobro zato što ne dopuštate sebi da budete svoji. Nevjerojatno je da ljudi misle kako će ubijanjem svoje spontanosti i prirodnosti izazvati pozitivne emocije kod nekog drugog, a svi smo mi samo ljudi i najpozitivnije reagiramo na autentičnost i prirodnost druge osobe.

Čak i kada nije u pitanju javni nastup pred mnoštvom ljudi, osjećaj nervoze se javlja i u manje društvenim situacijama koje imaju jednu drugu važnost koja je obično egzistencijalne prirode. Naime, razgovor za posao je ponekad veliki problem ako imate poteškoća s kontroliranjem nervoze.

Iako se ispred vas na razgovoru uglavnom ne nalazi puno ljudi koji vas procjenjuju na temelju onog što prezentirate, već je u pitanju samo jedno ili dvoje ljudi, situacija opet može biti jako izazovna zato što je riječ o poslu kojega jako želite ili o kojem vam ovisi budućnost.

Ono što trebate sami shvatiti je upravo činjenica da nisu svi nervozni zbog istih situacija. Mogli bismo reći da je univerzalno blaga nervoza prisutna u svim međuljudskim odnosima (posebno u započinjanju bliskih odnosa), ali da će svi ljudi drugačije doživjeti nervozu.

Neki je uopće neće osjetiti, a neki će možda čak i odustati od svega zato što će ih nervoza toliko blokirati da će se osjećati bespomoćno za bilo kakve pothvate. Upravo zato vam u nastavku donosimo nekoliko jednostavnih trikova za rješavanje osjećaja nervoze.

Kako se riješiti osjećaja nervoze?

Od sljedećih nekoliko savjeta pokušajte pronaći onaj koji najbolje funkcionira u vašem slučaju. Možda će vam svaki savjet izgledati kao nešto jako jednostavno i banalno, ali upravo u situacijama intenzivne nervoze se najbolje koristiti jednostavnim metodama.

Stoga, shvatite svaki savjet ozbiljno te ga pokušajte prakticirati i uvježbavati kako biste ga se u sljedećoj neizvjesnoj situaciji mogli sjetiti.
1. Naučite kako se umiriti

Ovaj prvi savjet je teoretske prirode, a ne praktične. Važno ga je navesti da biste bili svjesni da se vježbe relaksacije moraju dobro naučiti kako bi se mogle provoditi.

Nervozne situacije blokiraju cijeli naš organizam te utječu različito na određene psihičke procese. Tako utječu na pamćenje i pažnju koji su posebno suženi i ograničeni kod osjećaja brige i nervoze.

Stoga uvježbavajte tehnike smirivanja često, čak i onda kada niste uopće nervozni. Što prije ih naučite, lakše ćete ih dozvati u sjećanje kada se zaista nađete u stresnoj situaciji.

2. Stvorite naviku pravilnog disanja

Dugo mirno disanje šalje poruku našem umu i tijelu da je sve u redu. Kratko, oštro disanje čini suprotno. Pravilnim disanjem možete utjecati na to kako se vaše tijelo osjeća.

Pokušajte pritom zatvoriti oči i usporiti disanje kako biste opustili um i tijelo. Svoje disanje možete regulirati brojanjem do određenog broja uz ponavljanje rečenice: “Sad udišem, sad izdišem.”
3. Zaboravite na ideju da nervoza ima pozitivne efekte

Mnogi ljudi razviju rutinu ekstremne nervoze zato što misle da im pomaže ili da poboljšava njihov nastup. Na kraju krajeva, biti nervozan je samo vrijeme koje ste potrošili, a mogli ste se osjećati bilo kako drugačije!

Osjećaj nervoze koji vas prati uz misli da će se u bliskoj budućnosti odviti najgori mogući scenarij ne dovodi do pozitivnih posljedica. Nećete biti više spremni ni za što, samo ćete izgubiti dragocjeno vrijeme tijekom kojeg ste mogli uživati.
sreca

4. Preusmjerite pažnju

Neki stručnjaci smatraju da je bolje da postanemo svjesni simptoma nervoze jer će nam onda biti lakše. Primjerice, obratite pažnju da vam srce ubrzano kuca te dopustite tijelu da odradi ono što treba. Međutim, taj proces je dosta težak i apstraktan te može uzrokovati kontraefekt pogoršanja simptoma nervoze.

No, iako ne možete ignorirati svoje strahove i brige zauvijek, ako mislite da nema pametnijeg rješenja osim još veće brige, tada bi bilo dobro da se zaokupite nečim drugim, barem na neko vrijeme.

Bavite se nečime što će vas odmaknuti od briga i umiriti vas, kao npr.:

čitanje,
plesanje,
pjevanje,
slušanje glazbe,
pričanje šala,
rješavanje zagonetki.

5. Brojite unazad od 50

Ako se skoncentrirate samo na brojke i ništa više, ponavljajući jednu nakon druge, osjetit ćete da se vaše disanje vraća u normalu te ćete se uskoro opustiti još više. Ako ste u javnosti, možete odbrojavati u glavi. Ako odbrojavanje od 50 do 1 ne uspije, brojite od 1 do 50. Tako ćete imati više vremena za smirenje.
opustenost

6. Redovito vježbajte

Istraživanje objavljeno 2005. godine u znanstvenom časopisu Exercise and Sport Sciences Reviews ističe kako je fizička aktivnost korisna u obrani imunološkog sustava u situacijama stresa i nervoze. Pritom redovita fizička aktivnost utječe na efikasnu kontrolu aktivacije simpatikusa u neizvjesnim situacijama.

Pokretanjem tijela možete se riješiti nervozne energije te se osjećati u većem balansu tijekom ostatka dana. Samo 30 minuta vježbe dnevno može imati veliki utjecaj na način na koji promatrate svoj život i kako se ponašate u društvenim situacijama.
Opuštanje

7. Koristite tehnike relaksacije

Postoje brojne tehnike relaksacije koje mogu pomoći kod smirivanja u nervoznim i stresnim situacijama. Tehnike poput autogenog treninga ili progresivne mišićne relaksacije mogu ublažiti negativne učinke tjeskobe, straha i brige te poboljšati cjelokupno iskustvo učenja, a upravo ovu hipotezu potvrđuje i studija američkih znanstvenika objavljena 2017. godine u poznatom znanstvenom časopisu Nursing Education Perspectives.

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

25,468ObožavateljiLajkaj
416SljedbeniciSlijedi
1,170PretplatniciPretplatiti
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
Mostar
isprekidani oblaci
15.5 ° C
15.5 °
14.9 °
72 %
1.3kmh
75 %
Pet
18 °
Sub
20 °
Ned
18 °
Pon
19 °
Uto
14 °

Najnovije

spot_img