16.8 C
Mostar
Subota, 8 svibnja, 2021

Prva latinoamerička zemlja s vlastitim cjepivom: Kuba

Kuba pri kraju razvoja čak 5 vlastitih cjepiva za covid, nadaju se i zaradi: ‘Korona će nam donijeti bolja vremena‘

Kubanski znanstvenici ističu da je ovakav uspjeh bio moguć zbog kubanskog ulaganja u znanstvenike i biotehnologiju još od 80-tih godina

S dva cjepiva koja se bliže kraju treće faze kliničkog ispitivanja Kuba, otok koji je 60 godina pod američkim embargom i ovisan o turizmu, mogao bi postati prva latinoamerička zemlja s vlastitim cjepivom. Kubi ono sve više treba. Dok je zemlja s velikim udjelom starijeg stanovništva dobar dio 2020. godine uspjela zadržati virus podalje od otoka, broj dnevno novozaraženih popeo se na oko tisuću, a mrtvih je zaključno s prošlom nedjeljom bilo nešto manje od 700.

Svoja buduća cjepiva – razvija ih sveukupno pet, a dva su korak do odobrenja za masovno korištenje – Kuba je poput Rusije nazvala imenima koja odražavaju nacionalni ponos. Jedno od dva koja najviše obećavaju nazvano je Soberana-02, što u prijevodu znači suverenost, a drugo je dobilo ime po pjesmi poznatog kubanskog pjesnika Josea Martija – “Abdala”. Pokaže li se cjepivo uspješnim, Kuba će se upisati na listu mnogostruko većih i bogatijih država svijeta koje su proizvele cjepivo, a već su najavili i da će nekim siromašnim zemljama u susjedstvu cjepivo dati besplatno.

Ulaganje u biotehnologiju
Sada slijedi faza testiranja cjepiva u kojoj će ga primiti volonteri iz Havane. Kubanski znanstvenici ističu da je ovakav uspjeh bio moguć zbog kubanskog ulaganja u znanstvenike i biotehnologiju još od 80-ih godina, te da cjepivo protiv covida temelje ima u drugim uspješnim kubanskim cjepivima.

Kuba je toliko samouvjerena da se nije prijavila za program Svjetske zdravstvene organizacije Covax putem kojeg će svoje doze cjepiva dobiti siromašne zemlje svijeta.

Baš kao i Kina, i komunistička Kuba ima prednost što žitelji s jedne strane vjeruju svojim znanstvenicima, ali i stoga što ih nitko previše i ne pita hoće li se cijepiti ili neće. Farmaceuti su u državnom vlasništvu pa se vjeruje da im na pameti nije samo profit.

Vicente Veréz Bencomo, ravnatelj Instituta za cjepiva Finlay u Havani, koji radi na tri od pet kubanskih cjepiva, nedavno je u intervjuu za časopis Nature izjavio da je kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel u svibnju prošle godine zatražio da prekinu sa svim drugim i u potpunosti posvete razvoju cjepiva protiv covida. To je dijelom bilo povezano s činjenicom da je Kuba imala dovoljno visoke prihode po glavi stanovnika da ne ispunjava kriterije za dobivanje besplatnih cjepiva putem programa Covax. Znajući da će ih morati platiti, Kuba se, kažu, okrenula vlastitim snagama.

No nisu svi tako uvjereni u veliki kubanski uspjeh kao što je primjerice američki dnevnik Washington Post u kojem je nedavno osvanuo naslov da bi “Usprkos svim izgledima Kuba mogla postati jedna od centara za proizvodnju cjepiva protiv koronavirusa”. Neki čekaju kako bi vidjeli koliko će cjepivo biti učinkovito i podsjećaju na kineska cjepiva čija je učinkovitost oko 50 posto. “Ako ne bude djelovalo, okrivit će nove varijante virusa”, prenosi komentare nekih skeptika al-Jazeerin portal.

Skepticizam
Za takav skepticizam ipak ima valjanih razloga. Naime, Kuba je teško pogođena zbog prekida turizma i embarga. Pristup osnovnim lijekovima i hrani je otežan, na otoku su česti redovi pred trgovinama i ljekarnama. Na otoku se trenutno širi svrab, a nestalo je lijekova za liječenje te zarazne bolesti. Kubanska politika ističe da novac za lijekove i hranu nije preusmjerila u razvoj cjepiva.

Kuba planira iskoristiti cijelu vojsku liječnika i medicinskih sestara kako bi cijepila pučanstvo. U program nadzora širenja pandemije uključila je studente medicine. Kubanska cjepiva, poručuju iz Havane, za razliku od američkih i drugih koji zahtijevaju debele minuse, mogu se čuvati na temperaturi od osam Celzijevih stupnjeva.

Povrh svega Kuba se nada da bi od cjepiva mogla i zaraditi. Od zainteresiranih zemalja zatražila je plaćanje unaprijed kako bi mogla uložiti u proizvodne kapacitete. Govori se i o potencijalu za zdravstveni turizam – svi koji se žele cijepiti mogu doći na odmor i usput kupiti cjepivo.

A ta bolja vremena trebala bi nastupiti vrlo brzo. Naime, prva kubanska cjepiva trebala bi zatražiti hitnu dozvolu za primjenu već krajem ovog mjeseca i početkom idućeg kada bi mogao početi program masovnog cijepljenja.

jutarnji.hr

Najnovije:

spot_img