Na današnji dan, točnije na Uskrsni ponedjeljak, 2025. ostali smo bez pape Franje, jedinog dosadašnjeg poglavara Katoličke crkve koji je dolazio iz južnoameričkih zemalja. Argentinac, iz isusovačkog reda, ukupno je proveo 12 godina kao glavni čovjek Crkve i Vatikana. Poznat kao iznimno skromna osoba, uvijek vedrog i nasmijanog lica, ali i dosta otvorenog srca koji je uvijek zagovarao Božje milosrđe.
Rođen je kao Jorge Mario Bergoglio u Buenos Airesu u Argentini 17. prosinca 1936. godine. Iako je diplomirao kemijsku tehnologiju, svećenički poziv ipak je bio jači. Zaređen je 1969., te je nakon toga predavao na sveučilištima. Bio je vrlo cijenjen, ali također poznat i po vrsnom kulinarstvu, kao i njegovoj ljubavi prema nogometu, točnije klubu iz svog grada, San Lorenzu.
Kardinalom ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 2001., ali već tada se govorilo kako je kardinal Bergoglio „spreman“ preuzeti najveću funkciju Katoličke crkve. Godine 2005. kardinal Ratzinger postaje papa Benedikt XVI., ali i tada je, kažu, Bergoglio dobro kotirao kod ostalih svojih kolega. Godina 2013. bila je presudna. Povlačenje Benedikta XVI. s papinske pozicije omogućila je kardinalu Bergoglio da postane novi papa. Uzeo je naziv Franjo, prvi papa nakon devet stoljeća koji je uzeo neko novo papinsko ime, ali i prvi koji je došao iz isusovačkog reda.
Njegov pontifikat bilo je vrlo zanimljiv, konzervativan po teološkim pitanjima, ali i dosta liberalniji od prethodnika po društvenim pitanjima. Često isticanje traženja Božjeg milosrđa, vapajima za sprječavanje sukoba u Svijetu, traženja mira, pronalaska ljudi u vjeri, širenja ljubavi prema drugima i sl. Dosta je i putovao, skoro do posljednjih dana života, te je vrlo važno istaknuti 2015. godinu i njegov dolazak u BiH, točnije Sarajevo, gdje je održao misu pred 65 000 ljudi. Tu je naglasio kako dolazi kao „hodočasnik mira“, poželio da na ovim prostorima više nikad ne bude rata, te pozvao sve strane na dijaloge.
Posljednji put u javnosti se pojavio za Uskrs, samo dan prije svoje smrti, udijelivši blagoslov mnoštvu cijelom puku ispred Crkve sv. Petra i Pavla u Vatikanu u svom Urbi et orbiju. Zanimljivo posljednji politički dužnosnik s kojim se susreo bio je hrvatski premijer Andrej Plenković. Stanje mu se u noći s 20. na 21. travanj jako pogoršalo. Iako je već prije patio zbog bronhitisa, doživio je moždani udar od kojeg se nije oporavio. Umro je u 89. godini života. Njegovom ispraćaju prisustvovalo je mnoštvo ljudi, između ostalog i veliki broj čelnika država i monarha. Ostat će upamćen kao „papa siromah“, poseban, uvijek vedar, ali i vjerski poglavar o kome će se još mnogo toga napisati u budućnosti.
Ivan Marijanović/HERCEGOVINA.in
