Napad u Würzburgu, čovjeka iz Somalije kojem je odbijen zahtjev za dodjeljivanje azila, vraća sjećanja na napad islamiste Anisa Amrija na božićni sajam u Berlinu, u prosincu 2016. godine, međutim potrebno je biti oprezan kada je u pitanju klasifikacija zločina u Bavarskoj, jer, kako navode, istraga je još uvijek u tijeku, piše Deutsche Welle.
Postoje i naznake islamističke pozadine napada, ali to se još uvijek ispituje i bez obzira na to hoće li to na kraju biti potvrđeno ili ne, rasprava o toj vrsti vjerski motiviranog nasilja ponovno je u tijeku. Kada je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer sredinom lipnja 2020. predstavio Izvještaj o zaštiti ustavnog poretka, desničarski ekstremizam opisao je kao “veliki problem”, s obzirom na broj napada i dimenziju koju imaju u društvu, ali je upozorio i na opasnost od ljevičarskog ekstremizma – i islamizma.
Konkretno, 2020. godine zabilježeno je 409 kaznenih djela iz oblasti “vjerske ideologije”, što je za 13 posto više u odnosu na prethodnu godinu (362). Za veliku većinu odgovorni su islamisti, trenutno je ta brojka veća od 92 posto. Kada su u pitanju nasilnički akti, uključujući i ubojstva, statistika pokazuje minus od gotovo 20 posto – 33 napada u odnosu na 41 od ranije. Međutim, sami brojevi samo uvjetno rečeno daju pravu sliku.
U analizi Službe za zaštitu ustavnog poretka navodi se kako je “prijetnja od islamističkog terorizma u Njemačkoj bila na visokoj razini i tijekom 2020. godine”. Postoje i procjene o tome kako bi se takvi scenariji mogli odvijati u budućnosti ili kako su se mogli dogodili u prošlosti, a nadahnuti propagandom usmjerenom na nasilje ili kontaktom s terorističkom organizacijom kao što je tzv. Islamska država, pojedinačni počinitelji se s lako dostupnim sredstvima za napad usmjeravaju na mete koje je lako napasti.
Ako se pogleda broj ljudi koji predstavljaju prijetnju i za koje službe sigurnosti vjeruju da bi u svakom trenutku mogli izvršiti napad, potencijal opasnosti od strane vjerski motivisanih osoba postaje posebno uočljiv – od 697 muškaraca i žena koji su klasificirani kao “potencijalno opasni”, u 596 slučajeva sumnja se da imaju vjerske motive, čime se pretežito misli na islamizam. Pogled preko granice također pomaže Njemačkoj da procijeni rizik od napada.
Izvještaj Službe za zaštitu ustavnog poretka odnosi se i na napade u Francuskoj i Austriji, koji su imali utjecaj na “dinamiku situacije u Njemačkoj”, a DW kao primjer navodi napad na dva prolaznika ispred nekadašnje redakcije satiričnog časopisa “Charlie Hebdo” krajem rujna 2020. u Parizu. Napad u Beču u studenome 2020. također je mogao da potaknuti imitatore u Njemačkoj da počine slična nedjela.
Njemačke službe sigurnosti i dalje su veoma zabrinute zbog još jednog problema – od gotovo 1.100 islamista, koji su od 2012. godine boravili u Siriji i Iraku, otprilike trećina se vratila u Njemačku. Po povratku su neki osuđeni na zatvorske kazne, a postupak prema takvim islamistima u njemačkim zatvorima, ali i nakon njihovog puštanja iz zatvora, predstavlja “poseban izazov” za pravosudne i organe bezbjednosti u Njemačkoj.
