Anatomija i fiziologija živčanog sustava

OPĆENITO O ANATOMIJI I FIZIOLOGIJI ŽIVČANOG SUSTAVA

ŠTO JE LEĐNA MOŽDINA?

Iako mozak kontrolira većinu aktivnosti našega tijela, on se proteže samo do područja gornjega dijela vrata. Ispod toga, leđna moždina preuzima ulogu telegrafske žice za poruke između mozga i ostalih dijelova tijela i obratno. Vaše lice posjeduje izravnu vezu s mozgom, što znači da su vaše lice i muskulatura lica neovisni o leđnoj moždini.

Kad se leđna moždina pogleda izbliza, ona ima izgled konopca debljine maloga prsta. Proteže se od baze mozga do donjega dijela leđa. Izuzetno je osjetljiva na oštećenja. Oštećenje leđne moždine može uzrokovati poteškoće u kretanju ili osjetu. Također može poremetiti funkciju pojedinih unutarnjih organa. Ako imate ozljedu leđne moždine na određenoj visini, dijelovi tijela ispod mjesta ozljede bit će zahvaćeni gubitkom osjeta ili pokreta ili obiju funkcija.

Da bi se izbjeglo oštećenje, leđna je moždina zaštićena kostima zvanima kralješci. Kralješaka ima 29 i postavljeni su jedan povrh drugoga. Taj se koštani sklop zove kralješnica. Zbog jakih savijanja, trešnje i udaraca svaki je kralješak pokriven i odvojen od sljedećega diskom. Disk je načinjen od spužvaste tvari koja ima fukciju ublažavanja udaraca i savijanja isto tako kao što to čine amortizeri u automobilu. Ligamenti (čvrste veze među kostima) drže kralješke na okupu i omogućavaju vratu i leđima savijanje i okretanje.

Svaki kralješak ima otvor, tako da kada su spojeni, čine čvrsti koštani tunel kroz koji prolazi leđna moždina (medula spinalis). Na taj je način leđna moždina zaštićena od mogućega oštećenja.

Postoje četiri dijela kralješnice. Na vrhu se nalazi vratna kralješnica (cervikalna), koja drži uspravno vrat. Sljedeći je dio leđni (torakalni), a proteže se otprilike do visine struka. Slijedi slabinski dio (lumbalni) koji koincidira s vašim slabinama te zadnji, četvrti, a to je trtični (sakralni) dio koji se proteže do repnog dijela kralješnice.

U vratnom dijelu kralješnice postoji 8 pari živaca i 7 kralješaka. Živci označeni kao C1 do C7 nalaze se iznad odgovarajućega broja kralješka. To znači da je živac označen kao C8 smješten između sedmoga vratnog C7 i prvoga torakalnog T1 kralješka.

Za torakalni (grudni) i lumbalni dio kralješnice svaki od brojem označenih živaca leži ispod odgovarajućeg broja kralješka. Postoji 12 grudnih i 5 slabinskih kralješaka.

U donjim dijelovima leđne moždine (ispod drugog slabinskog kralješka) živci ne izlaze više točno s kralješcima vaše kralješnice. To je stoga što leđna moždina završava mnogo više nego što vaše sjedaće kosti označavaju kraj hrptenjače. Tako zadnji dio slabinskih i sakralnih živaca nalikuje na konjski rep unutar spinalnoga kanala. Taj je dio poznat kao cauda equina (kauda ekvina), što na latinskome znači upravo “konjski rep”.

Sakralni se dio zapravo sastoji iz jednog koštanog dijela s pet pari živaca koji izlaze kroz otvore na kosti.

ŠTO RADI LEĐNA MOŽDINA?

Leđna je moždina prometna veza između spinalnih živaca i mozga. Živci koji leže samo unutar i jedino u leđnoj moždini nazivaju se gornji motorni neuroni (GMN). Oni idu samo između mozga i spinalnih živaca. Ogranci spinalnih živaca izvan leđne moždine ulaze u pojedina tkiva vašega tijela. Spinalni živci nazivaju se također i donji motorni neuroni (DMN).

Pri kretanju, mozak odašilje poruke preko leđne moždine (GMN), do spinalnih živaca (DMN). DMN nosi ove poruke prema mišićima kako bi usklađivali komplicirane pokrete kao što je npr. hodanje. Na taj način mozak ima utjecaj na pokrete.

Pri osjetu, informacije (obavijesti) se skupljaju u DMN i šalju leđnom moždinom u mozak. To omogućava svjesne reakcije osjeta kao što je napr. hladno ili toplo.

Možda želite znati kako leđna moždina skuplja ove obavijesti a da ne dolazi do zabune, među onima koji putuju iz mozga u tijelo i obrnuto. To je stoga što DMN i GMN odašilju poruke različitim živčanim nitima.

Unutar leđne moždine, niti GMN složene su u tzv. spinalne tračke. Svaki tračak nosi poruku samo u jednom smjeru, gore ili dolje. Oni odgovaraju zapravo voznim trakama na autocesti.

ŠTO JE DMN (DONJI MOTORNI NEURON) I ŠTO ON ČINI?

Svaki DMN ili spinalni živac sastavljen je od dva glavna dijela: jedan dio sadrži obavijesti koje se odnose na kretanje iz leđne moždine do mišića. Naziva se motornim dijelom živca. Svaki motorni dio spinalnoga živca povezan je sa stanovitom grupom mišića. Svaka razina leđne moždine izaziva kretanje odgovarajuće grupe mišića.

Drugi dio DMN nosi poruke koje se odnose na osjete kao što je toplo ili hladno iz tijela u leđnu moždinu. Taj se dio zove osjetilni (senzorni) dio spinalnoga živca.

Različiti tipovi osjeta i opipa prenose se leđnom moždinom u mozak. To uključuje bol, dodir, hladnoću, vibraciju, tlak, te saznanje o tome gdje se i koji dio tijela nalazi u prostoru, a da ga se ne gleda.

Svaki senzorni (osjetilni) dio spinalnoga živca sakuplja osjetilne obavijesti iz stanovitoga područja kože tijela. Svako se to područje naziva dermatom i križa se s određenom visinom leđne moždine. (Vidjeti slike mape dermatoma.)

Želite li napraviti svoju vlastitu mapu dermatoma, možete upotrijebiti prazne mape na sljedećim slikama. Obojite područja koja osjećate. Uporedite i vidite može li vam mapa odrediti visinu vaše ozljede.

 

ŠTO JE OZLJEDA LEĐNE MOŽDINE?

Ozljeda leđne moždine najčešće je uzrokovana pomicanjem kralješaka. Kad su kosti vrata ili leđa slomljene ili kada su ligamenti potrgani, leđna je moždina ukliještena između dva kralješka. Katkada rane od noža ili metka mogu izazvati ozljedu leđne moždine i bez loma kostiju.

Ozljeda leđne moždine može izazvati promjene u vašim pokretima, osjetima, u kontroli vašega mokraćnog mjehura i drugih tjelesnih funkcija. Koliko će biti promjena ovisi o tome gdje je leđna moždina oštećena. Najveći je problem u tome što je veza između vašega mozga i dijelova tijela ispod ozljede oštećena.

Sustav koji se rabi u označavanju visine ozljede je numerički. Isti je kao sustav koji označava kosti i broj živaca vaših leđa.

Ozljeda leđne moždine označava se po najnižoj visini leđne moždine koja još uvijek ima funkciju kao i prije ozljede. Vrlo je važno u rehabilitaciji naučiti i znati visinu ozljede, a još je važnije znati kako ona utječe na vaše tijelo.

KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU POTPUNE I DJELOMIČNE OZLJEDE?

Kad nema voljnih pokreta (spazmi se ne računaju – oni su nevoljni) ili osjeta ispod visine vaše ozljede, znači da imate potpunu ozljedu.

Ako pak postoji neki osjet ili voljni pokret ispod visine vaše ozljede, imate djelomičnu ozljedu.

ŠTO JE OZLJEDA GORNJEG MOTORNOG NEURONA (GMN) I DONJEGA MOTORNOG NEURONA (DMN)?

Ranije u ovom odsječku govorili smo o razlici između gornjeg i donjeg motornog neurona. Ovaj će vam odsječak objasniti zašto je važno da to znate.

Većina ozljeda leđne moždine oštećuje i gornji i donji motorni neuron. Potpuna ozljeda presijeca sve gornje motorne neurone, što dovodi do prekida veza između mozga i dijela tijela ispod ozljede. S druge strane donji motorni neuroni oštećeni su upravo na razini ozljede. Kako su oni odgovorni za refleksne radnje, samo se mali dio tih refleksa (onih kojima upravlja donji motorni neuron) gubi. Svi drugi refleksi iznad i ispod visine ozljede još uvijek rade. To je ozljeda gornjega motornog neurona.

Refleksne radnje o kojima brine donji motorni neuron ispod visine ozljede još uvijek mogu funkcionirati ali postoji jedan problem. Kod refleksa, mozak kontrolira koliko vaši živci mogu reagirati. Kod ozljede gornjeg motornog neurona kontrola mozga ne postoji jer poruke ne mogu proći kroz mjesto ozljede. Donji motorni neuron ima vlastite reakcije bez ikakvoga ograničenja.

Ta je pojava poznata kao spasticitet. Spasticitet (spazmi) su nekontrolirani pokreti ruku ili nogu. (Više o spasticitetu vidi u poglavlju Živci, mišići i kosti.)

Ozljede donjega motornog neurona imaju drukčiju pripovijest. Taj tip ozljede nalazimo pretežno u donjem dijelu leđne moždine ili caude equine (konjski rep). Oštećenje caude equine umanjuje jakost refleksne akcije. To je stoga što je cauda equina praktično cijela građena od donjega motornog neurona.

Spasticitet se ne nalazi kod ozljeda donjeg motornog neurona, zato što su mišići kojima upravljaju donji motorni neuroni skloni skvrčavanju ili atrofiji. Oni nemaju nikakav izravni kontakt sa živcem koji ih stimulira.

Ukratko, ozljeda gornjega motornog neurona je ona kod koje je prekinut put gornjega motornog neurona, a jedini donji motorni neuroni koji su pritom oštećeni su oni na mjestu ozljede. Ozljeda donjega motornog neurona, obično cauda equina, prekida veze donjih motornih neurona s leđnom moždinom. Za vas je vrlo važno znati kakav tip ozljede imate, jer će tretman vaše ozljede biti različit ovisno upravo o toj činjenici.

KAKAV ĆE BITI MOJ OPORAVAK?

Odmah nakon što je došlo do ozljede, vaša leđna moždina prestaje svojim radom u vremenskom intervalu koji zovemo spinalnim šokom. Nijedan refleks ispod ozljede nije prisutan tijekom ovoga vremenskoga intervala od nekoliko tjedana ili mjeseci. Povrat refleksa ispod mjesta ozljede označava kraj spinalnoga šoka. Tek tada liječnik može točno odrediti imate li potpunu ili djelomičnu ozljedu. Ako imate djelomičnu ozljedu, neki se osjeti ili pokreti vraćaju. Hoće li se to i vama dogoditi? Nitko to ne može reći sa sigurnošću.

Ako vam se vrate neki osjeti ili pokreti, to se obično događa u prvim tjednima nakon ozljede.

Rehabilitacija započinje odmah. Bit ćete upućeni u vježbe istezanja, nove vrste pokreta i uporabu posebnih naprava. Ako vam se tijekom oporavka vrate dodatni osjeti i pokreti, vaš će vam rehabilitacijski tim zadati nove zadatke.