Potres jačine 3 stupnja po Rihterovoj skali sinoć je pogodio Lazarevac u Srbiji, a građane muči pitanje da li je to uvod u jače potrese na ovom području, ali i šire.
– Ovaj sad u Lazarevcu svakako govori u prilog tome da se seizmička aktivnost razvija. Ali to što je bliži Beogradu nego što su bili oni prije mjesec, dva dana u dolini Zapadne Morave, ne znači i veću opasnost za Beograd – kaže čuvena seizomološkinja Slavica Radovanović, koja 47 godina proučava seizmološku aktivnost na ovim prostorima, piše Telegraf.
Zapravo, ovi potresi slabije jačine trenutno ne znače veliku opasnost ni za čitavu Srbiju, ali se period u kojem mogu očekivati veći i jači potres, sada smanjio sa 10 na osam godina.
Seizmička aktivnost
– Cijela ova seizmička aktivnost prije govori u prilog pripreme nekog velikog potresa na Balkanu, ali u njegovim južnijim dijelovima, negdje na potezu Skadar – Peć, pa do Kopaonika. Na samom Kopaoniku se ne mogu očekivati potresi, jer je tu seizmička aktivnost potrošena bar za duži vremenski period. Više govorimo o skretanju ka Jadranu i jadranskom primorju – pojašnjava Slavica.
Da sumiramo malo prostije – potencijalna žarišta su na potezu od Požarevca do Krupnja, preko Mladenovca i Lazarevca. Sam Beograd, kaže sugovornica, nije naročito ugrožen, jer se tu, bar u narednom periodu, teško mogu očekivati jači potresi. Ipak, ono što bi osjetio Beograd, a najviše Niš, je potres koji se uskoro očekuje kod susjeda – u Rumunjskoj.
– Rumunjska je nepredvidiva. Vrijeme je da se tamo dogodi jak potres i on može biti svakog dana. To je nešto što bismo mi i te kako osjetili i prvi put bismo imali iskustva kako to izgleda u Beogradu “koji je porastao do neba”. Bit će oscilalcija i neće biti prijatno, ali to će to biti test za visoke zgrade koje su se u posljednje vreme izgradile – napominje Radovanović.
Ograničenje vibracije
To neće biti potres koji će rušiti objekte, ali će svakako biti potres koji će se jako osjetiti, ističe sugovornica. Ona govori i o još jednoj zanimljivosti o kojoj malo tko zna, a koja bi također u ovom slučaju pokazala svoju djelotvornost.
– Na vrhu Kule Beograd na vodi nalaze se uređaji kojima je uloga da ograniče vibracije izazvane udarima vjetra ali i jakim potresima. Oni daju otpor velikim vibracijama – dodaje Slavica.
Ona podsjeća da su potres u Rumunjskoj 1977. godine najviše osjetili stanovnici Novog Beograda, a sada bi se on, napominje, osjetio u Beogradu, ali vjerojatno još više u Nišu.
