Banja Luku je prije 53 godine pogodio katastrofalan potres koji je iza sebe ostavio pustoš, život je izgubilo 15 ljudi, dok 1.117 bilo lakše ili teže povrijeđeno.
U zgradi “Titanik”, koja je pretrpjela teška konstruktivna oštećenja, smrtno je stradalo 13 osoba, jedna djevojčica je stradala u Ulici Braće i sestara Kapor kada se obrušio dio kuće i usmrtio je dok se igrala u dvorištu.
Jedan muškarac stradao je ispred tadašnjeg restorana “Kozara” gdje ga je usmrtila cigla kad je u panici istrčao ispred restorana, prilikom jednog od naknadnih udara.
Prema podacima seizmologa Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banja Luku su 26. i 27. listopada 1969. godine pogodila četiri jaka potresa.
Glavni udar desio se u nedjelju ujutro, 27. listopada, u 8:10 sati jačine 6,6 stupnjeva Rihterove ljestvici, a ranije prethodila su mu dva jaka potresa u 15:36 sati jačine 5,6 stupnjeva po Rihterovoj ljestvici i u nedjelju u 2:55 sati jačine 4,8 stupnjeva po Rihteru.
Poslije glavnog udara 27. listopada uslijedio je naknadni udar u 8.53 sati jačine 4,7 jedinica Rihterove ljestvice.
Grad je ostao devastiran
Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.
Banja Luka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i oslobađala zatrpane. Pomoć je stizala sa svih strana, ljudi su danima bili na ulicama, mnogi su ostali bez svojih domova.
Potresi su ostavili katastrofalne posljedice na području 15 općina Bosanske Krajine – Banja Luke, Čelinca, Laktaša, Bosanske Gradiške, Prnjavora, Kotor Varši, Kneževa, Srpca, Ključa, Jajca, Prijedora, Sanskog Mosta, Ključa, Bosanske Dubice i Bosanski Novi.
Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i pomoći iz Europe i svijeta, Banja Luka je ponovo stala na noge, razvijala se i postala suvremen i moderan grad, univerzitetski, privredni, financijski, politički i administrativni centar.
Moguće je da se takav potres ponovi
Načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Snježana Cvijić Amulić je povodom 53 godina od razornog potresa rekla Srni da se Banjaluka nalazi u vrlo ozbiljnoj seizmogenoj zoni gdje su se desili jaki potresi i gdje se mogu očekivati čak do sedam stupnjeva po Rihteru.
– Treba vrlo ozbiljno shvatiti u kojoj zoni živimo. Kad će se to desiti mi ne znamo, ali postoji vjerojatnoća na osnovu naših karata koje smo pravili gdje se procjenjuje mogućnost pojave potresa u određenom vremenskom periodu – rekla je Amulićeva.
Ona je navela da je vrlo moguće da se takav potres ponovi, ali da se ne zna točno kad.
– Priprema jakog potresa traje nekoliko desetina godina, otprilike oko 80 godina, što znači u nekom periodu narednih 20 do 25 godina se može očekivati ozbiljniji potres na ovom području – navela je Amulićeva.
Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, nakon 30 godina zatišja, sljedeći jači potresi na području banjalučke regije desili su se 29. travnja 2011. godine u 1:30 sati magnitude 4,3 jedinice Rihterove ljestvice, 28. siječnja 2014. godine u 1:38 sati magnitude 4,2 jedinice Rihterove ljestvice i 3. studenog 2016. godine u 15:04 sati magnitude četiri jedinice Rihterove ljestvice.
