Američka tvrtka AAFS prisiljena je izraditi novu studiju izvedivosti, čime se realizacija strateškog energetskog projekta pomiče najmanje do 2030. godine.
Projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i Bosne i Hercegovine putem izgradnje novoga plinovoda Južna interkonekcija, u čiju su realizaciju izravno uključene osobe bliske administraciji Donalda Trumpa, suočio se s ozbiljnim unutarnjim problemima u BiH. Potencijalni investitori zbog nastalih zapreka moraju potražiti sasvim nove trase, što će znatno usporiti cjelokupni projekt čija se vrijednost procjenjuje na više od milijarde i pol dolara, odnosno oko 1,5 milijardi eura.
Glavni uzrok zastoja leži u dugogodišnjeme neriješenome statusu državne imovine u Bosni i Hercegovini, oko čega se dva entiteta ne uspijevaju dogovoriti. Prema Sporazumu o sukcesiji bivše SFRJ, sva imovina koja je nekada imala status društvenoga vlasništva u nekadašnjoj SR BiH trebala bi se ubilježiti na sadašnju državu BiH, koja bi potom odlučivala o njezinome stavljanju u komercijalnu uporabu.
Međutim, takvome se rješenju oštro protive vlasti Republike Srpske tvrdeći da imovina mora pripasti entitetima, na što opet ne pristaju u Federaciji BiH uz obrazloženje da bi to predstavljalo razvlašćivanje države. Rješavanje ovoga pitanja ujedno je i jedan od ključnih uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), čijom je odlukom još 2005. godine uvedena zakonska zabrana raspolaganja spornom imovinom sve dok parlament ne donese odgovarajući zakon.
Budući da se ta imovina i zemljište trenutno uopće ne mogu koristiti, a trasa plinovoda kroz Hercegovinu velikim dijelom prolazi upravo preko takvoga teritorija, ulagači su morali potražiti alternativna rješenja.
Kako je za televiziju N1 potvrdio Amer Bekan, direktor bosanskohercegovačke podružnice američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy, u toj tvrtki ne mogu čekati usvajanje zakona o državnoj imovini pa su angažirali jednu od najvećih svjetskih tvrtki za izradu novoga projekta i nove studije izvedivosti (feasibility studije), čija izrada stoji oko deset milijuna dolara.
Bekan je ujedno neizravno potvrdio da je cjelokupan projekt potaknuo i tihi sukob između Europske unije i Amerikanaca, odnosno tvrtke koju vode osobe bliske vladajućim krugovima u SAD-u. Naime, EU nije dala suglasnost da se AAFS-u ustupi postojeći projekt Južne interkonekcije, koji je rađen u razdoblju kada ga je trebala provoditi sarajevska tvrtka BH-Gas i koji je Europska unija većinski financirala vlastitim bespovratnim sredstvima.
Inače, tvrtka AAFS registrirana je u američkoj saveznoj državi Wyoming tek krajem studenoga 2025. godine radi provedbe strateških energetskih i infrastrukturih projekata. Iako nema nikakvo posebno iskustvo u konkretnim projektima, posao izgradnje Južne interkonekcije u BiH dobila je ekspresno i bez provedenog natječaja, pri čemu je kod vlasti Federacije BiH izravno posredovalo američko veleposlanstvo u Sarajevu.
Naknadno se ispostavilo da AAFS ujedno nema ni vlastita sredstva za realizaciju, nego novac tek planira prikupiti od zainteresiranih ulagača. Direktor AAFS-a Joseph Flynn – brat nekadašnjega Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna koji je morao podnijeti ostavku zbog korupcije – izjavio je u lipnju kako nijedna osoba ili tvrtka ne drži 1,5 milijardi eura na računu, već je uobičajena praksa u svijetu da u takve projekte ulaze banke, investicijski fondovi i brojni partneri. Uz njega, potpredsjednik AAFS-a i najbliži Flynnov suradnik jest Jesse Binnall, nekadašnji Trumpov odvjetnik.
Iako je ministar energetike i industrije Federacije BiH Vedran Lakić ranije najavljivao kako bi gradnja plinovoda mogla započeti 2027. godine, zbog nužnih izmjena projekta od toga roka neće biti ništa. Uz to, još u lipnju je istekao rok do kojega je entitetska vlada s investitorom trebala potpisati ugovor o građenju, a ni ministarstvo ni Vlada FBiH nisu se očitovali o najavljenim izmjenama niti o novim terminima.
Nekadašnji direktor BH-Gasa Almir Bećarević iznio je procjenu da u ovakvim okolnostima Južna interkonekcija neće moći biti izgrađena prije 2030. godine. Sve dok se taj plinovod ne izgradi, Bosna i Hercegovina ostaje u potpunosti ovisna isključivo o plinu koji nabavlja iz Rusije.
