Narodna skupština RS-a u srijedu navečer pozvala je suca Ustavnog suda BiH Zlatka Kneževića da podnese ostavku i time delegitimizira rad najviše sudske institucije u Bosni i Hercegovini. Protiv ovog zaključka bila je opozicija.
“Neće imati suce iz Republike Srpske. I sve buduće odluke Ustavnog suda BiH, iako pravno legalne, u Republici Srpskoj će biti delegitimisane”, rekao je nakon održane posebne sjednice predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić.
On je istaknuo da ne sumnja da je Knežević jedan od najboljih sudac u BiH, ali da NSRS ne može da ga smijeni, već ga poziva da podnese ostavku.
“Vidjet ćemo kako će se on odnositi prema tome”, rekao je Stevandić.
Sudac Zlatko M. Knežević sada se, evidentno, nalazi pod pritiskom vladajućih struktura u manjem bh. entitetu i pitanje je da li će podleći političkom pritisku i postati samo jedan od figura koje povlači predsjednik RS-a Milorad Dodik ili će ipak sačuvati svoj dignitet i kredibilitet u Ustavnom sudu BiH i nastaviti raditi svoj posao kao i do sada.
A kako je sudac Knežević prije tri godine govorio o državnoj imovini, temi zbog koje je Dodik i pokrenuo udar na Ustavni sud BiH?
On je tada i slikovito pojasnio da uknjižena imovina na BiH ni u kojem slučaju neće smanjiti omjer entiteta, ili povećati, kako je sada 51:49 između Federacije BiH i Republike Srpske.
“Dakle, ne postoji mogućnost da se smanji teritorija Republike Srpske. Primjer je zgrada UIO BiH koja se nalazi u Banja Luci i njeno je vlasništvo, pa nije smanjena teritorija Banje Luke i RS-a”, rekao je Knežević.
Tada se dotakao i budućnosti Ustavnog suda, odnosno stranaca u njemu.
“Јa vidim budućnost Ustavnog suda onako kako kažu Ustav i Parlamentarna skupština BiH. Ako promijene, a Ustav BiH dopušta promjenu stranih kolega, onda je to budućnost Ustavnog suda. Ako ne promijene, ostaje onako kako jeste”, naglasio je Zlatko Knežević, tadašnji predsjednik Ustavnog suda BiH.
Zlatko M. Knežević je na dužnost suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stupio je u srpnju 2011. godine, a dužnost predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obavljao je od svibnja 2018. do svibnja 2021. godine, a iza njega je bogata pravosudna karijera.
Bio je član Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH i predsjednik Izvršnog odbora Advokatske komore Republike Srpske, a nositelj je i najvećeg priznanja Advokatske komore RS-a.
Treba napomenuti da i bez sudaca kojeg imenuje NSRS, Ustavni sud BiH može nastaviti s radom, a to je definirano Pravilima Ustavnog suda BiH.
“Sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje trojica sudaca koje je izabrao Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i najmanje jedan sudac kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske se odgađa s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati”, stoji u Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Narodna skupština RS-a je sinoć izglasala i zaključak kojim zadužuje poslanike iz RS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da u što kraćem roku pripreme i upute u parlamentarnu proceduru Zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim će se definirati sastav Ustavnog suda BiH bez stranih sudaca.
