Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini i dalje stagnira, ponajprije zbog nedostatka političke volje i neusvajanja ključnih akcijskih planova, a unatoč osiguranim financijskim sredstvima i određenim zakonodavnim pomacima BiH zaostaje za zemljama regije.
Ocijenili su to sudionici konferencije „Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Europskoj uniji“, koju je danas u Sarajevu organizirao Transparency International u Bosni i Hercegovini.
Političke prepreke i dalje su glavni razlog zbog kojeg reforma javne uprave u BiH već duže vrijeme ne ostvaruje očekivani napredak, upozorio je Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH. Istaknuo je kako Republika Srpska i državna razina vlasti još uvijek nisu usvojile akcijske planove, što izravno usporava provedbu već predviđenih reformskih mjera. Kako je naveo, dodatni problem predstavlja činjenica da Fond za reformu javne uprave, iako raspolaže s oko 10 milijuna KM, još uvijek nije ponovno aktiviran.
– To nas dovodi u apsurdnu situaciju da imamo osigurana financijska sredstva za reformu, a s druge strane, zbog izostanka političke volje, reforma se ne provodi u kapacitetu i opsegu u kojem bi trebala – naglasio je Blagovčanin.
Govoreći o važnosti reforme javne uprave u procesu europskih integracija, podsjetio je kako je ovaj segment s razlogom dio prvog klastera, koji obuhvaća temeljna načela pristupanja Europskoj uniji.
. Sasvim je jasno da se bez reforme javne uprave BiH ne može naći u poziciji da vjerodostojno pregovara o članstvu u Europskoj uniji – istaknuo je.
Blagovčanin je dodao kako je upravo to jedan od razloga organiziranja skupova poput današnje konferencije, s ciljem ponovne afirmacije i ubrzavanja reformskog procesa kako bi BiH uspjela sustići zemlje regije. Naglasio je da sva relevantna međunarodna izvješća potvrđuju zaostajanje BiH u ovoj oblasti.
– BiH je prema svim relevantnim istraživanjima, uključujući SIGMA-u, pozicionirana na posljednjem mjestu kada je riječ o dosad ostvarenom napretku – upozorio je Blagovčanin.
Medijima se obratila i veleposlanica Švedske u BiH Helena Lagerlöf, koja je istaknula važnost reforme javne uprave za svakodnevni život građana, naglasivši da kvalitetan javni sektor podrazumijeva učinkovitije usluge, veću odgovornost i institucije u koje građani imaju povjerenje. Pozivajući se na relevantna izvješća i statističke pokazatelje, naglasila je kako se BiH i dalje nalazi u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave te da zaostaje za ostalim zemljama zapadnog Balkana. Ukazala je i na strateški značaj ovog procesa u kontekstu europskih integracija.
– Izgradnja moderne i profesionalne javne uprave ključna je za jačanje održivosti BiH na putu prema članstvu u Europskoj uniji – poručila je.
Dodala je kako Švedska stoji uz BiH te snažno podržava njezine napore u ostvarivanju tih ciljeva.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza naglasio je da reforma javne uprave predstavlja temelj za provedbu svih drugih reformskih procesa u zemlji. Ukazao je na složenost institucionalnog okvira BiH, kao i na česte ocjene da u toj oblasti nema vidljivih rezultata. Ipak, istaknuo je kako su tijekom posljednje tri godine ostvareni određeni pomaci usvajanjem značajnih akata koji doprinose unaprjeđenju rada javne uprave. Naveo je da su izmjenama Zakona o radu u institucijama BiH, koje su trenutačno u parlamentarnoj proceduri, unaprijeđena prava zaposlenika, uključujući i prvi kolektivni ugovor. Također je ukazao na važnost izmjena Zakona o upravnom postupku, koje se nalaze u proceduri u Domu naroda. Posebno je naglasio izazove s kojima se javna uprava suočava.
– Za nas su najveći izazovi kako zadržati mlade talente i privući ih da rade u javnoj upravi, budući da ona više nije najpoželjniji poslodavac u BiH, kao i pitanje digitalne transformacije – istaknuo je.
Kao ključno pitanje izdvojio je potrebu daljnje profesionalizacije javne uprave, navodeći vlastito iskustvo dolaska iz realnog sektora.
– Kao netko tko je došao iz realnog sektora vidio sam koliko je naša javna uprava troma i spora, ali i koliko je važno imati stručne ljude u javnoj upravi – rekao je Bunoza.
Najavio je i završetak rada na jednom od ključnih sustavnih zakona.
– U završnoj smo fazi izrade Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i vjerujem da će se prijedlog tog zakona tijekom sljedećih mjesec dana naći na e-konzultacijama te da ćemo time doprinijeti stvaranju bolje javne uprave – poručio je ministar pravde BiH.
Viši savjetnik za politike SIGMA-e i novoimenovani koordinator za BiH Wojciech Zielinski istaknuo je dugogodišnju ulogu ove inicijative u pružanju potpore reformi javne uprave u regiji, uključujući i BiH. Naglasio je kako je SIGMA, kao zajednička inicijativa Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europske unije, kroz kontinuirani rad stekla značajno iskustvo, ali i dubok uvid u stanje javne uprave u različitim državama. Dodao je da SIGMA djeluje kao dugoročni i fleksibilni program potpore, prilagođen potrebama pojedinačnih država i stupnju razvoja njihovih javnih uprava. Govoreći o konkretnim aktivnostima, najavio je predstavljanje nedavno usvojenog SIGMA dokumenta.
– Taj dokument odnosi se na stanje na razini ministarstava, gdje smo uspoređivali dobre prakse iz država OECD-a i zemalja u kojima smo provodili istraživanje – rekao je.
Osvrnuvši se na samu bit reforme javne uprave, Zielinski je naglasio kako ona ne ovisi isključivo o formalnim dokumentima, nego prije svega o ljudima koji je provode.
– Mnogi reformu javne uprave povezuju sa strategijama, strateškim dokumentima i akcijskim planovima, međutim ona u suštini ovisi o stavu i svijesti ljudi te spremnosti i volji da provedu reformu, više nego o samim dokumentima – zaključio je Zielinski.
Na današnjoj konferenciji predstavljeni su ključni aspekti reforme javne uprave u BiH u kontekstu procesa pristupanja Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na spremnost za otvaranje pristupnih pregovora, funkcioniranje i učinkovitost struktura za koordinaciju reforme te provedbu Strategije reforme javne uprave u BiH. Konferencija nastoji pridonijeti rješavanju navedenih izazova poticanjem javne rasprave između ključnih institucija sa svih razina vlasti, uglednih domaćih i međunarodnih stručnjaka, predstavnika civilnog društva i međunarodnih institucija.
FENA
