Sklapanje brakova među maloljetnicima u Bosni i Hercegovini predstavlja ozbiljan društveni problem koji ima značajan utjecaj na živote mladih, a usprkos tome što je zakonski okvir koji regulira brak jasno postavljen, slučajevi maloljetničkih brakova i dalje postoje, često usljed društvenih, kulturnih i ekonomskih faktora.
Trgovina djecom
Kako je za “Dnevni avaz“ kazao ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur, pitanje zaključivanja braka među maloljetnicima uređeno je obiteljskim zakonom i tu se traži da se brak zaključuje između punoljetnih osoba, u izvjesnim slučajevima dozvoljeno je zaključivanje braka među osobama mlađim od 18, ali ne mlađim od 15 godina, uz suglasnost roditelja.
– Tu postoje određene okolnosti koje utječu na davanje suglasnosti za zaključivanje braka maloljetnim osobama. Te okolnosti često su u prethodnim periodima bile ako su osobe već počele zajednicu života, pa je u toj zajednici došlo do trudnoće djevojke, i problem je kod utvrđivanja da li se radi o slobodnoj volji dvije maloljetne osobe ili jedne maloljetne ili jedne punoljetne da žive zajedno i da to nije bilo bez prisile ili zloupotrebe eksploatacije – ističe Džumhur.
Džumhur je istaknula da čak i roditelji vrše zloupotrebu djece davanjem suglasnosti za zaključivanje braka maloljetnom djetetu, a pozadina toga je ostvarivanje materijalne koristi.
Iako su ranije ovakvi brakovi među maloljetnim osobama bili primarno vezani za romske zajednice, „prodavajući“ djevojčice za određeni novac, sada se izašlo iz takvog okvira, pa djeca kako ženska tako i muška postaju žrtve trgovine ljudima.
Ugovoreni brakovi
Prema riječima predsjednice Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle Indire Bajramović zabilježen je slučaj da je majka prodala kćerku za tri tisuće KM, druga je dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćerku zamijenio za litar rakije.
– To se nije desilo u romskim obiteljima, to se desilo u RS. Ne možemo etiketirati neku populaciju samo zato što su Romi. Čim se spomene prosjačenje, odmah to su Romi. Ne. Statistike u posljednje vrijeme pokazuju da se ugovoreni brakovi dešavaju više u nekim drugim zajednicama, nego u romskim zajednicama. Povećan je broj u zajednicama koje nisu romske. To nije romska tradicija, ni običaj, niti kultura. Svi ti slučajevi su klasična trgovina ljudima – istaknula je Bajramović za “Dnevni avaz“.
Džumhur je to prokomentirala kao pitanje na koje ombudsmeni stalno ukazuju. Kazala je da centri za socijalni rad imaju najširi mandat koji je upućen na građane, nemaju kapacitete da prate sve obitelji, pa su djeca često primjer zloupotreba.
Spomenula je primjer prosjačenja djevojčica koje je susrela u Sarajevu, koje imaju oko 6–7 godina, a očito je da se radi o djeci – žrtvama trgovine radi eksploatacije s ciljem prosjačenja.
– Nazvala sam bivšu direktoricu Centra za socijalni rad koja je odmah uputila ekipu i taj dan su djeca zbrinuta na dnevnoj osnovi u hraniteljsku obitelj, a onda dugoročno. Zloupotreba djece može doći i od roditelja – istaknula je Džumhur.
Dostupnost podataka
Džumhur je, između ostalog, kazala da konvencija o pravu djeteta kaže da se djetetom smatra osoba do 18 godina. Dodala je da matični uredi trebaju imati podatke o ovakvim brakovima, ali ne postoje centralni registri koji bi mogli dati evidencije, nego bi se moralo raditi prikupljanje podataka.
Džumhur dodaje da djeca, nažalost, o seksualnosti i svom reproduktivnom zdravlju saznaju uglavnom putem interneta, a to za posljedicu ponekad ima neželjene trudnoće, pa se u nekim slučajevima zaključi brak upravo zbog toga.
