Počinje realizacija projekta koji će prostoru zapadne Hercegovine donijeti toliko potrebno podizanje razine sigurnosti i brzine prometnog uvezivanja
Nakon okončanja natječajne procedure za gradnju prvih dviju sekcija brze ceste koja će spajati Mostar, Široki Brijeg i Grude s granicom Republike Hrvatske, očekivanja su kako će uskoro početi i radovi, i to na sekciji Polugrno – Podledinac dužine 5,48 kilometara te sekciji Podledinac – Grude istok u dužini od 6,36 km. Obje sekcije nalaze se na prostoru između Širokog Brijega i Gruda, a ono što valja navesti je kako će ova brza cesta imati četiri prometna traka, što je preduvjet za podizanje brizne, razine kvalitete i ukupne sigurnosti prometa preko zapadne Hercegovine, koja se i dalje oslanja na postojeću magistralnu prometnicu čiji su kapaciteti, uslijed povećanja frekvencije i broja vozila, odavno premašeni. Prema informacijama koje je objavio RTV Herceg Bosne, radovi bi trebali početi ove jeseni, uz istodobne pripreme i za ostale sekcije, ovisno o raspoloživim sredstvima.
Široki Brijeg i Grude
Večernji list je u vrijeme kada je objavljen natječaj donio informacije iz kojih je vidljivo kako će navedene dvije sekcije na kojima će prvo početi radovi biti, ugrubo govoreći, svojevrsna poveznica Širokog Brijega i Gruda.
Sekcija Polugrno – Podledinac dijelom pripada prvoj poddionici Polog – Polugrno, a dijelom drugoj poddionici Polugrno – granica RH te počinje na brdovitom prostoru iznad Turčinovića, krećući se smjerom zapada prema općini Grude.
Predmetna sekcija počinje od stacionaže 13 + 180 km glavnog projekta i završava na stacionaži 18 + 660 km. Sekcija uključuje petlju Polugrno s projektiranim naplatnim mjestima i spojnom cestom te nema značajnih objekata. U sklopu glavne trase projektirana su tri podvožnjaka (Polugrno 1, Polugrno 2 i Rasno), jedan nadvožnjak i vijadukt Zvirnjače (L = 25 m).
Druga sekcija je Podledinac – Grude istok, a ona je dio poddionice II, Polugrno – granica RH. Predmetna sekcija počinje od stacionaže 18 + 660 km glavnog projekta i završava na stacionaži 25 + 020 km. Sekcija uključuje dvije petlje s projektiranim naplatnim mjestima i spojnim cestama. U sklopu ove sekcije projektirana su dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak i vijadukt Krštelica. Valja navesti i kako su navedene dvije sekcije dio dionice Polog – granica s RH koja je ukupne dužine 40,40 kilometara. Ova dionica zatim se dijeli na dvije poddionice: Polog – Polugrno i Polugrno – granica s RH. Poddionica I Polog – Polugrno ukupne je dužine 15,80 kilometara. Početak ove dionice je na području Mostarskog blata (Polog), koja se nalazi u dužini od 1,50 kilometara na području HNŽ-a, dok ostatak poddionice prolazi područjem ZHŽ-a i završava se petljom Polugrno.
Poddionica II Polugrno – granica s Hrvatskom ukupne je dužine 24,60 kilometara. Trasa ove poddionice prolazi područjem ZHŽ-a, kroz grad Široki Brijeg i općinu Grude te završava na granici s RH (područje GP Gorica). Nakon petlje Podledinac trasa ide između naselja Ledinac i Podledinac, pri čemu je najvećim dijelom u manjim nasipima i usjecima. Nastavak trase prolazi kroz izrazito brdoviti dio, sjeverno od Gruda, sve do petlje Grude zapad, gdje se spušta u Imotsko-bekijsko polje prema petlji Sovići, sve do granice s RH.
Tematiku brze ceste od Pologa do granice s RH valja promatrati i kroz prizmu najavljene gradnje sjeverne mostarske obilaznice (od Mostara sjevera do Pologa), a sve će unijeti nove perspektive prometnog uvezivanja središta Hercegovine s njezinim zapadnim područjem, a zatim i s Republikom Hrvatskom. Osobita vrijednost cijelog projekta, koji se bez pretjerivanja može nazvati generacijskim, bit će kroz stvaranje pretpostavki za snažniji gospodarski rast, čija je pretpostavka upravo brza i sigurna prometna uvezanost.
Daljnje povezivanje
Osim Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije, uvezivanje profilom brzih cesta u fokusu je aktivnosti i drugim dijelovima Federacije BiH, a tu se osobito misli na Unsko-sansku i Srednjobosansku županiju, dok bi Tuzlanska i Posavska županija, kao i Brčko, trebali biti povezani krakom autoceste. Pred strukom, ali i vlastima svakako su izazovna vremena, no upornost i predanost realizaciji nešto je što sa sobom donosi dugoročne koristi za građane i gospodarstvo u cjelini.
