Kontroverzni dragovoljac Dario Ristić, o kojem su izvještavali i svjetski mediji, boravio je u Hrvatskoj s krivotvorenim dokumentima samo dva tjedna prije nego što je preko Turske otišao na bojište u Ukrajinu.
Iako su istraživački novinari detaljno rekonstruirali njegov put od zarobljenika u Švicarskoj do regrutera za ruske jedinice, njegova “hrvatska epizoda” do sada je bila nepoznata javnosti, piše Jutarnji.
Hrvatska policija uhitila je Ristića 4. studenog 2023. na graničnom prijelazu Bregan. Pokušao je prijeći u Sloveniju koristeći lažnu osobnu iskaznicu i vozačku dozvolu na ime Matej Sjekavica. Tijekom ispitivanja priznao je da je dokumente kupio u BiH za 2000 eura, tvrdeći da je želio posjetiti djevojku u Njemačkoj jer mu je zabranjen ulazak u schengenski prostor.
Put od Bregane do bojišta
Nakon priznanja, Ristić je pušten na slobodu, a Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu podiglo je protiv njega optužnicu. U odsutnosti je osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od sedam mjeseci. Međutim, sud mu nije mogao dostaviti dokumentaciju u slučaju Modrić jer je već 17. studenog 2023. iz sarajevskog aerodroma odletio u Istanbul.
Samo mjesec dana kasnije, Dario Ristić pojavio se na društvenim mrežama u uniformi jedinice Permski medvjedi u Luhansku. Postao je administrator stranice ove jedinice, koja je čak poslala rođendansku čestitku osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. Nije poznato je li priča o djevojci u Njemačkoj bila samo varka za policiju ili je uhićenje na granici skrenulo njegov put u rat u kojem je na kraju ostao invalid.
Povratak u Bosnu i Hercegovinu
Tijekom borbi u Donbasu, Ristić je izgubio nogu, ali je uspio dobiti državljanstvo Ruske Federacije. Uhićen je u rujnu prošle godine nakon što se zrakoplovom vratio u BiH, gdje je za njim raspisana međunarodna tjeralica. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je postupak za pridruživanje stranim paravojnim formacijama, što nosi kaznu do deset godina zatvora.
Nakon mjesec dana pritvora, Ristić je pušten da se brani sa slobode. Prema dostupnim informacijama, spreman je priznati krivnju i sklopiti nagodbu s tužiteljstvom. Njegov slučaj postavlja brojna pitanja o sigurnosnim propustima i rutama koje strani borci koriste za odlazak na ukrajinsko bojište, koristeći krivotvorene dokumente iz država članica Europske unije.
