Trominutni projekt redatelja Vedada Fišića prikazuje pad srednjovjekovne Bosne i tragičnu sudbinu kraljice Katarine Kosača-Kotromanić nakon osmanskog osvajanja.
Kratki film o jednoj od najpoznatijih povijesnih ličnosti srednjovjekovne Bosne, Katarina Kosača-Kotromanić, posljednjih dana izazvao je veliku pozornost javnosti u Bosni i Hercegovini. Riječ je o trominutnom projektu koji potpisuje bosanskohercegovački redatelj Vedad Fišić, koji danas živi i radi u Zapadnoj Australiji.
Fišić je u razgovoru za Oslobođenje otkrio kako je cijeli proces izrade filma trajao svega 11 dana. Tijekom produkcije generirano je oko 5.200 scena, dok su u konačnoj verziji korištene 52, koje čine završnu filmsku priču.
Radnja filma smještena je u razdoblje dolaska Osmanlija u Bosnu i pada srednjovjekovne bosanske države u proljeće 1463. godine. Poseban naglasak stavljen je na bijeg kraljice Katarine iz zemlje te njezinu sudbinu nakon osmanskog osvajanja.

U filmu je Katarina Kosača-Kotromanić prikazana kao naratorica, čime je priči dodana snažna emotivna dimenzija. Autor ističe kako ga je upravo njezina uloga u povijesti Bosne potaknula na realizaciju projekta, ali i snažan odnos koji narod i danas ima prema ovoj povijesnoj ličnosti.
„Katarina je bila majka i kraljica koju je narod izuzetno volio. Poučavala je žene vezu i bila bliska običnim ljudima. Posebno me dirnula njezina tragična sudbina u egzilu i bol zbog gubitka djece. To je patnja koju samo majka može u potpunosti razumjeti“, kazao je Fišić.
Dodaje kako ga je oduvijek zanimao manje istražen dio povijesti srednjovjekovne Bosne te da je želio dublje razumjeti korijene o kojima se danas relativno malo govori.
Posebno je naglasio i važnost djelovanja Franjevačka provincija Bosna Srebrena, koja je kroz stoljeća imala veliku ulogu u očuvanju identiteta, duhovnosti i kulturne tradicije u Bosni.
Autor pritom ističe kako su pojedini detalji u filmu umjetnički interpretirani kako bi priča bila vizualno snažnija i zanimljivija gledateljima.

„Nisam imao izravnu pomoć povjesničara, ali mi je velik izvor informacija bio rad povjesničara Emir Filipović, čija sam predavanja i intervjue pratio putem interneta“, dodao je.
Film se trenutačno natječe na međunarodnom natječaju na kojem sudjeluje oko 8.500 AI filmova, a ukupni nagradni fond iznosi 500.000 dolara. Natjecanje traje do 12. ožujka, a dio konačne ocjene ovisi i o pregledima te reakcijama publike na društvenim mrežama.
U međuvremenu, objava filma potaknula je brojne rasprave u Bosni i Hercegovini. Dok dio javnosti pohvaljuje projekt i njegovu tematiku, drugi upozoravaju na moguće povijesne netočnosti u pojedinim scenama.
Katarina Kosača-Kotromanić bila je kći Stjepan Vukčić Kosača i Jelene iz kneževske kuće Balšići. Rođena je oko 1424. godine, a 1446. udala se za bosanskog kralja Stjepan Tomaš, s kojim je imala dvoje djece – Sigismunda i Katarinu.
Nakon pada Bosne 1463. godine i pogubljenja posljednjeg bosanskog kralja Stjepan Tomašević, kraljica je pobjegla u Dubrovnik, a potom u Rim. Njezina djeca odvedena su u Osmansko Carstvo, gdje su kasnije prešla na islam. Katarina je ostatak života provela u emigraciji, gdje je uz pomoć papa Pavao II i Siksto IV živjela dostojanstveno, ali bez mogućnosti da ponovno vidi svoju djecu.






