Turistička sezona je pred vratima, a s njom i sve izraženiji problem nedostatka radne snage u Bosni i Hercegovini, posebno u ugostiteljstvu. Najteže su pogođeni pogranični gradovi, odakle radnici u velikom broju odlaze raditi na hrvatsko primorje.
Razlog je jasan – znatno veće plaće i bolji uvjeti rada, piše Večernji list.
Duplo veće plaće preko granice
Dok konobari u BiH zarađuju između 1400 i 1500 KM, u Hrvatskoj tijekom sezone mogu zaraditi od 2800 do čak 4500 KM. Slična je situacija i s drugim zanimanjima u turizmu.
Kuhari i pizza-majstori mogu zaraditi i do 6000 KM, roštilj-majstori između 3000 i 4000 KM, dok su plaće recepcionara i sobarica također znatno veće nego u BiH. Uz to, poslodavci često nude smještaj, hranu i riješene radne dozvole.
Sezona diktira tržište rada
S približavanjem ljeta raste i potražnja za radnicima. Poslodavci u Hrvatskoj već sada osiguravaju radnu snagu za sezonu, a neki ugostitelji zapošljavaju radnike odmah nakon završetka prethodne sezone kako bi zadržali kvalitetan kadar.
Prema podacima portala MojPosao, konobari u sezoni očekuju oko 1590 eura mjesečno, kuhari gotovo 2000 eura, što potvrđuje trend rasta plaća u turizmu.
BiH ostaje bez radne snage
S druge strane, poslodavci u BiH suočavaju se s ozbiljnim problemima. Ugostitelji upozoravaju na odlazak tisuća radnika, a pojedini objekti već razmišljaju o skraćivanju radnog vremena ili čak zatvaranju dijela poslovanja.
Najviše stradaju restorani i hoteli, gdje nedostatak kvalificiranih radnika postaje sve izraženiji problem.
– Turizam nije naivna grana. Dok druge zemlje ulažu i razvijaju sektor, mi gubimo radnike i prihode – upozoravaju iz struke.
Mladi bez iskustva ostaju jedina opcija
U mnogim gradovima, poput Trebinja, situacija je već alarmantna. Poslodavci ističu da su ostali uglavnom vrlo mladi radnici bez iskustva, dok je kvalificirana radna snaga otišla u inozemstvo.
Samo u Dubrovnik je u posljednjih pet godina iz Trebinja otišlo više od 5000 sezonskih radnika.
Dugoročne posljedice za gospodarstvo
Odlazak radnika ne znači samo manjak zaposlenih, već i manju potrošnju, slabije punjenje proračuna i općenito usporavanje gospodarskog rasta.
Dok Hrvatska izdaje stotine tisuća radnih dozvola i razvija turizam, BiH se sve više suočava s odljevom radne snage i padom konkurentnosti.
