Jedna od najvažnijih infrastrukturnih tema u državi je projekt na koji se gleda kao na ključ osnaživanja gospodarstva.
Brza cesta preko zapadne Hercegovine sve je bliže realizaciji. Osim radova koji se odvijaju na dvjema prvim sekcijama za koje su odabrani izvođači (Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok), dužine 12 kilometara (od ukupno 40), Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH raspisalo je obavijest o nabavi za još dvije sekcije – ovaj put od Pologa pa sve do Polugrna, odnosno platoa iznad Turčinovića i Dubokog Mokrog
Generacijski san
Korak je to bliže do ostvarenja generacijskog sna o suvremenoj prometnici prilagođenoj razini izvozne aktivnosti tradicionalne snažne poslovne zajednice općina i gradova na zapadu Hercegovine, koja se još uvijek oslanja na dotrajalu i neadekvatnu prometu infrastrukturu koja ne može odgovoriti izazovima današnjice, dinamici prometa, kao i opterećenju koje stvara u užim gradskim i općinskim središtima, piše Vecernji.ba.
Riječ je o sekciji 3 Uzarići – Polugrno (8,28 km) i sekciji 4 Polog – Uzarići (4,9 km) koje su, prema svemu sudeći, iduće na redu za izgradnju. I dok je prvi natječaj, kao i izbor izvođača, uključivao sekcije koje se, okvirno gledano, nalaze na središnjem dijelu buduće brze ceste, ovaj natječaj kao zadatak ima izabrati izvođača/če radova na istočnom kraku brze ceste koja će, svojim profilom koji uključuje četiri prometna traka, kao i pozicijom kroz povezivanje triju jedinica lokalne samouprave (Mostar, Široki Brijeg i Grude), biti najkraći, najsigurniji, a iz kuta brzine prometa i roba najučinkovitiji način cestovnog povezivanja zapadne Hercegovine s mrežom autocesta u Republici Hrvatskoj, a s druge strane s koridorom Vc, koji ide dolinom Neretve.
Takva pozicioniranost dodatno će osnažiti izvozno orijentirano gospodarstvo Zapadnohercegovačke županije, no donijet će i toliko potrebnu bolju protočnost prometa, uglavnom uslijed činjenice da će brza cesta imati četiri prometna traka.
Večernji list imao je uvid u vizualizaciju cjelokupne dionice Polog – granica RH, koja je dužine 40,4 kilometra te počinje kod mjesta Polog, a onda se preko Mostarskog blata spaja s Uzarićima. Nakon toga brdskim područjem prometnica ide južno od Turčinovića te “izbija” na Polugrno, gdje je predviđena gradnja čvorišta. Iduće sekcije prometnice pozicionirane su smjerom Polugrno – istočni ulaz u Grude, a slijedi svojevrsni prelazak na sjevernu, brdsku stranu Gruda, gdje će, vidljivo je iz geografskih karakteristika, biti i najveći izazovi za građevinsku struku. Prometnica zatim slijedi brdski masiv sve do područja neposredno poslije naselja Pocrte, nakon čega se spušta u Imotsko-bekijsko polje te ide smjerom naselja Gorica, sve do granice s RH.
Brza cesta preko zapada Hercegovine unijet će potpuno novu dinamiku u kontekstu prometne infrastrukture koja je ocijenjena ključnim preduvjetom daljnjeg osnaživanja lokalnog gospodarstva, koje značajan dio svojih aktivnosti realizira kroz suradnju s partnerima s druge strane granice, pružajući time i dodanu vrijednost ukupnim gospodarskim tokovima Bosne i Hercegovine. U onom regionalnom smislu brza cesta je značajna zbog činjenice da predstavlja svojevrsni bajpas između mreže autocesta u Republici Hrvatskoj i koridora Vc, koji je pozicioniran dolinom rijeke Neretve.
Značaj za EU
Time projekt brze ceste postaje dio mozaika europski značajnih prometnih pravaca koji u široj geografskoj perspektivi uključuju povezivanje jadransko-jonske, odnosno mediteranske regije sa središnjom Europom, a takav značaj je svakako prepoznat i kroz činjenicu da je prometnica Mostar – Široki Brijeg – Grude upisana u mapu transeuropske prometne mreže TEN-T. Za putnike s obiju strana granice postojanje brze ceste značit će mnogo u smislu uštede vremena i energenata, dok za sve ljubitelje ljetnih radosti na jadranskoj obali valja uputiti i na činjenicu da će brza cesta u BiH imati i svojevrsni prirodni nastavak u Republici Hrvatskoj, piše Vecernji.ba.
Naime, Republika Hrvatska u idućem razdoblju namjerava početi realizirati iznimno značajan infrastrukturni projekt koji će imati izravne koristi i za Bosnu i Hercegovinu, osobito njezin zapadni dio, a poglavito kada govorimo o brzini i sigurnosti cestovnog prometa te posljedično i kroz priču razvoja lokalnog gospodarstva. Riječ je o brzoj cesti od Imotskog do Zagvozda, koja će se na svom zapadnom kraku vezati uz autocestu A1, dok će na onom istočnom biti od iznimnog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Nova državna cesta Zagvozd – Imotski imat će funkciju preuzimanja gotovo u cijelosti tranzitnog prometa na predmetnom području, dok će se lokalni promet odvijati postojećom državnom cestom DC76 (nakon izgradnje nove, postojeća će se prekategorizirati). Ukupna dužina izgradnje novih državnih cesta iznosi oko 22 km. Dužina zahvata na ostalim prometnicama (ŽC, LC, nerazvrstane ceste, makadamske ceste i slično) iznosi oko 9,6 km.
Navedeno jasno upućuje na činjenicu da Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, osim povijesno visoke razine vanjskotrgovinskog prometa, realiziraju projekte od kojih će korist imati obje zemlje, ali i poslovne zajednice i građani s obiju strana granice.
