Tijekom jučerašnje uzvratne utakmice finala Kupa Bosne i Hercegovine između FK Velež Mostar i HŠK Zrinjski Mostar na stadionu Rođeni u Mostaru posebnu pozornost izazvala je zastava postavljena na ogradi ispred navijačke skupine Veleža. Riječ je o plavo-bijelo-crvenoj zastavi s petokrakom, simbolom koji se nalazi i u grbu mostarskog kluba, a koji kod dijela javnosti i danas izaziva snažne političke i povijesne reakcije.
Za jedne je riječ o antifašističkom simbolu i dijelu sportske tradicije Veleža, dok za druge petokraka predstavlja podsjetnik na represiju komunističkog sustava, ali i na agresiju i zločine počinjene tijekom raspada bivše Jugoslavije, osobito u Bosni i Hercegovini početkom 1990-ih.
Naime, upravo pod simbolom petokrake djelovala je i Jugoslavenska narodna armija (JNA), koja je tijekom 1992. godine sudjelovala u brojnim vojnim operacijama na području BiH. Iako povjesničari i međunarodni sudovi razlikuju formalnu JNA od kasnije Vojske Republike Srpske (VRS), činjenica je da je velik dio zapovjednog kadra, naoružanja i vojne strukture nakon svibnja 1992. prešao upravo u VRS.
Prema podacima relevantnih istraživačkih centara i presudama Haškog tribunala, najveći broj bošnjačkih civilnih žrtava tijekom rata dogodio se upravo 1992. godine, kada su provedene široke operacije etničkog čišćenja u istočnoj Bosni, Podrinju, Krajini i drugim dijelovima države. Procjene govore da je tijekom te godine ubijeno između 45 i 50 tisuća Bošnjaka, dok istraživači smatraju kako je između 15 i 25 tisuća ljudi stradalo u operacijama u kojima je JNA imala izravnu ili ključnu logističku ulogu.
Posebno su stradala mjesta poput Zvornika, Foče, Višegrada, Bratunca, Prijedora i Sarajeva. U Zvorniku su nakon ulaska srpskih snaga i jedinica povezanih s JNA uslijedila masovna ubojstva i progoni stanovništva, dok su u Foči kasnije dokumentirani logori i sustavna silovanja bošnjačkih žena. U Prijedoru su formirani logori Omarska, Keraterm i Trnopolje, a Haški tribunal u više je presuda ove događaje opisao kao dio organiziranog progona nesrpskog stanovništva.
Presude protiv Ratko Mladić, Radovan Karadžić i drugih dužnosnika dodatno su potvrdile kontinuitet između struktura nekadašnje JNA i kasnijeg vojnog aparata bosanskih Srba tijekom rata u BiH.
Upravo zbog takvog povijesnog konteksta simbol petokrake u Bosni i Hercegovini ni više od tri desetljeća nakon rata ne predstavlja samo ideološko ili sportsko pitanje. Za jedne ostaje simbol antifašističke borbe i jugoslavenskog nasljeđa, dok ga drugi povezuju s razdobljem ratnih stradanja, progona i zločina počinjenih nad civilima tijekom 1992. godine.
