Nakon sućuti obitelji Ratka Mladića, Andrija Mandić suočava se s novom inicijativom za smjenu. Oporba je osigurala podršku 38 zastupnika, a rasplet bi mogao ovisiti i o tome hoće li vladajuća većina osigurati kvorum za sjednicu zakazanu 24. rujna.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, čelnik Nove srpske demokratije (NSD), suočava se s novim zahtjevom za razrješenje s jedne od najvažnijih državnih funkcija u zemlji.
Povod za inicijativu bila je Mandićeva sućut obitelji osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, nakon čega je oporbena Demokratska partija socijalista (DPS) zatražila njegovu smjenu s mjesta predsjednika crnogorskog parlamenta.
Riječ je o trećoj inicijativi za njegovu smjenu u tri godine koliko se nalazi na čelu Skupštine Crne Gore. Za razliku od ranijih pokušaja, koji su unaprijed bili osuđeni na neuspjeh, ova inicijativa dobila je znatno veću političku težinu.
Zahtjev za Mandićevu smjenu podržalo je 38 od ukupno 81 zastupnika, a među njima se nalaze i predstavnici stranaka koje sudjeluju u vlasti, uključujući zastupnike manjinskog bošnjačkog i albanskog naroda.
Posebno je značajno što je šest zastupnika vladajuće Bošnjačke stranke najavilo da će podržati Mandićevo razrješenje, zbog čega se pitanje njegove političke budućnosti pretvorilo u ozbiljan test odnosa unutar parlamentarne većine.
Za smjenu nije potrebno 41 glas
Za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore nije potrebna apsolutna većina od najmanje 41 zastupnika od ukupno 81, već većina zastupnika koji budu prisutni na sjednici.
Izvanredna sjednica na kojoj bi se trebalo raspravljati o Mandićevoj smjeni zakazana je za 24. rujna, no vladajuća većina ima mogućnost spriječiti održavanje rasprave uskraćivanjem kvoruma.
Da bi sjednica Skupštine uopće mogla početi, u dvorani mora biti prisutan najmanje 41 zastupnik. Ukoliko zastupnici vladajuće većine ne osiguraju potreban broj prisutnih, sjednica se ne bi mogla održati.
U oporbi već računaju i na takvu mogućnost, ali najavljuju da bi u tom slučaju ponovno pokrenuli pitanje Mandićeve smjene u listopadu, tijekom redovnog zasjedanja Skupštine.
Prema propisima, oporba tada ima pravo predložiti jednu točku dnevnog reda za raspravu, koju vlast mora prihvatiti.
DPS: Mandićevi potezi narušavaju ugled države
Iz Demokratske partije socijalista poručuju kako je došlo vrijeme da se jasno pokaže tko je spreman politički odgovarati za Mandićeve poteze.
U inicijativi za njegovu smjenu navode da njegovi stavovi produbljuju društvene podjele te narušavaju ugled Skupštine i međunarodni kredibilitet Crne Gore.
„Prvi čovjek Skupštine države koja teži biti sljedeća članica Europske unije dužan je poštovati vrijednosti na kojima se temelji ustavni poredak Crne Gore, poštovati presude međunarodnih sudova, njegovati kulturu sjećanja i doprinositi njegovanju dobrosusjedskih odnosa. Andrija Mandić je svojim djelovanjem dokazao da radi sve suprotno od toga, pa je došlo vrijeme da se pred zastupnicima ponovno otvori pitanje njegove političke odgovornosti i dostojnosti funkcije koju obnaša“, poručuju iz DPS-a.
Mandić je i ranije izazivao političke prijepore svojim stavovima i inicijativama. Njegova inicijativa za rezoluciju o Jasenovcu, koja je uslijedila kao odgovor na UN-ovu rezoluciju o Srebrenici, dovela je do problema u odnosima Crne Gore i Hrvatske te otvorila pitanje mogućih posljedica za europski put zemlje.
Andrija Mandić u Hrvatskoj je proglašen nepoželjnom osobom.
Perović: Ovo više nije samo pitanje smjene jednog čovjeka
Politički analitičar Miloš Perović smatra da je inicijativa DPS-a s vremenom postala znatno ozbiljnija nego što se to na početku činilo.
Prema njegovoj ocjeni, više nije riječ samo o pitanju može li se prikupiti dovoljan broj glasova za smjenu predsjednika Skupštine.
„Inicijativa je prestala biti samo pitanje smjene jednog dužnosnika. Postala je test unutarnje kohezije parlamentarne većine i, mnogo važnije, test granica političkog kompromisa na kojima ta većina počiva“, rekao je Perović.
Podršku Mandiću najavili su gotovo svi zastupnici Pokreta Europa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata te manjih vladajućih prosrpskih stranaka.
Ipak, Perović upozorava da je odluka Bošnjačke stranke pokazala kako unutar vladajuće većine postoji mogućnost uskraćivanja podrške Mandiću.
„Više nije ključno samo može li oporba osigurati potreban broj glasova, već postoji li unutar same vlasti spremnost da se Mandiću uskrati podrška. Odluka BS-a pokazala je da ta mogućnost postoji, ali sama po sebi još ne predstavlja novu parlamentarnu većinu“, smatra Perović.
Dodaje kako će nakon glasovanja posebno biti zanimljivo pratiti budući odnos Bošnjačke stranke i Nove srpske demokratije.
Prema njegovoj ocjeni, nastavak suradnje bez ozbiljnijeg političkog razračunavanja mogao bi otvoriti pitanje jesu li javna ograđivanja od spornih poteza prvenstveno način očuvanja političkog dojma pred vlastitim biračima.
Izvanredna sjednica zakazana za 24. rujna tako bi mogla predstavljati važan politički test ne samo za Andriju Mandića, nego i za odnose unutar crnogorske vladajuće većine. Rasplet će ovisiti o broju zastupnika koji će biti prisutni u dvorani, ali i o tome hoće li dio vladajućih stranaka ostati pri najavljenim političkim stavovima.
