Šveđani danas izlaze na izbore koji bi mogli donijeti veliku političku promjenu. Ankete pokazuju gotovo potpunu izjednačenost lijevog i desnog bloka, dok bi Švedski demokrati prvi put mogli dobiti ministarske pozicije u vladi.
Švedska danas bira novi politički smjer, a izbori koji su pred više od osam milijuna birača mogli bi označiti jednu od najznačajnijih promjena na skandinavskoj političkoj sceni posljednjih godina.
Prema posljednjim anketama, razlika između lijevog i desnog političkog bloka iznosi svega 0,3 posto, zbog čega je ishod izbora iznimno neizvjestan.
Posebnu težinu ovim izborima daje mogućnost da Švedski demokrati (SD), stranka s neonacističkim korijenima, prvi put postanu formalni dio švedske vlade i dobiju ministarske pozicije.
Andersson želi povratak na mjesto premijerke
Lijevi blok predvodi čelnica Socijaldemokrata Magdalena Andersson, koja pokušava vratiti premijersku poziciju nakon četiri godine provedene u oporbi.
Andersson je dugo bila izborni favorit, no završnica kampanje pokazala je koliko je odnos snaga između dva politička bloka tijesan.
S druge strane nalazi se aktualni premijer Ulf Kristersson, umjereni konzervativac koji predvodi manjinsku vladu.
Njegovu vladu čine Umjereni (M), Kršćanski demokrati (KD) i Liberali (L), dok joj parlamentarnu podršku pružaju Švedski demokrati kroz takozvani Tidö sporazum.
Švedski demokrati trenutačno nisu formalni dio vlade, ali njihov utjecaj na opstanak Kristerssonove parlamentarne većine iznimno je važan.
Zajedno četiri stranke – M, KD, L i SD – kontroliraju 176 od ukupno 349 mjesta u Riksdagu, što predstavlja većinu od samo jednog zastupničkog mandata.
Åkesson želi ministarske pozicije
Ovoga puta čelnik Švedskih demokrata Jimmie Åkesson ne skriva ambicije svoje stranke.
Prema anketama, SD osvaja oko 19 posto glasova, a Kristersson je Švedskim demokratima obećao ministarske pozicije u slučaju pobjede desnog političkog bloka.
To bi predstavljalo važnu promjenu u švedskoj politici jer bi SD prvi put postao dio vlade, umjesto da je, kao dosad, podržava izvana.
U središtu izborne kampanje nalaze se pitanja imigracije, kriminala i nacionalnog identiteta, odnosno pitanje koje se sve češće postavlja – kakva Švedska želi biti u budućnosti.
Švedski demokrati nastupaju sa sloganom „Učinimo Švedsku ponovno Švedskom“, a među njihovim zahtjevima nalaze se dodatno smanjenje imigracije, ukidanje trajnih boravišnih dozvola te zakonske mjere protiv takozvanog „antišvedskog“ ponašanja.
Referendum o Švedskim demokratima?
Dio analitičara smatra kako ovi izbori nisu samo borba između Magdalen Andersson i Ulfa Kristerssona.
Prema njihovim procjenama, izbori su u velikoj mjeri i svojevrsni referendum o Švedskim demokratima te o pitanju hoće li stranka koja je godinama bila na političkim marginama sada dobiti punu političku odgovornost kroz ulazak u vladu.
„Izbori su zapravo referendum o Švedskim demokratima, odnosno o tome hoćemo li nastaviti putem krajnje desnice“, rekao je pisac i politički komentator Jan Guillou.
Neki analitičari također smatraju da bi rezultat izbora mogao potvrditi uspjeh Jimmieja Åkessona u nastojanju da promijeni percepciju svoje stranke i smanji teret njezine prošlosti.
Stranka se 2025. godine ispričala zbog svojih ranijih neonacističkih i antisemitskih stavova.
Zanimljivo je i da su Magdalena Andersson i Socijaldemokrati posljednjih godina također promijenili pristup pojedinim pitanjima, posebno kada su u pitanju imigracija i kriminal.
Zbog toga birači, prema procjenama dijela analitičara, ne biraju nužno između dviju potpuno suprotstavljenih vizija, nego i između različitog tempa i načina provođenja politika koje su posljednjih godina pomaknule švedsku političku raspravu udesno.
Rekordnih više od osam milijuna birača
Pravo glasa na današnjim izborima ima rekordnih 8.046.725 birača, što je prvi put u povijesti da broj birača prelazi osam milijuna.
To je oko 300.000 birača više nego na izborima 2022. godine.
Među njima je 483.182 mladih koji prvi put imaju pravo glasa, dok gotovo 227.000 švedskih državljana živi u inozemstvu.
Na posljednjim izborima 2022. godine izlaznost je iznosila visokih 84,2 posto, a i sada se očekuje velika izlaznost.
Da bi stranka osvojila mjesto u parlamentu, mora prijeći nacionalni izborni prag od četiri posto ili osvojiti najmanje 12 posto glasova u pojedinom izbornom okrugu, čime dobiva mandat samo u tom okrugu.
Hoće li Liberali odlučiti sudbinu desnog bloka?
Jedno od ključnih pitanja izbora mogao bi biti rezultat Liberala (L), manje stranke unutar vladajuće koalicije.
Prema anketama, njihova podrška posljednjih se tjedana kretala između 2 i 4,3 posto, što znači da se nalaze na samoj granici parlamentarnog praga.
Ako Liberali ne uspiju prijeći prag i ostanu izvan parlamenta, desni blok mogao bi izgubiti mandate koji bi mu inače pripali, bez obzira na rezultat koji ostvare ostale stranke.
Na drugoj strani, ljevičarska stranka Centra bilježi rast podrške, posebno u Stockholmu, gdje predstavlja ozbiljnu prijetnju Kristerssonovim Umjerenima.
Prvi rezultati očekuju se već u nedjelju navečer, no konačno sastavljanje vlade moglo bi trajati znatno dulje – tjednima, pa možda i mjesecima.
Velike posljedice za Švedsku i Europsku uniju
Ako desni blok pobijedi, a Švedski demokrati dobiju ministarske resore, riječ bi bila o velikoj simboličkoj promjeni u švedskoj politici.
Stranka koja je desetljećima bila izolirana i smatrana neprihvatljivim političkim partnerom postala bi dio vlade i preuzela formalnu odgovornost za vođenje države.
Analitičari, među njima i John Stauffer, upozoravaju da bi takav razvoj mogao dodatno ubrzati trend strože migracijske politike, uključujući mjere poput deportacija maloljetnika i snižavanja dobi kaznene odgovornosti.
No čak ni pobjeda lijevog bloka, prema procjenama koje se spominju uoči izbora, ne bi značila povratak na nekadašnju, liberalniju politiku Švedske prema migracijama.
I sama Magdalena Andersson priznaje da povratak na „staru“ Švedsku vjerojatno nije moguć, dok bi pobjeda lijevog bloka prije značila zaustavljanje daljnjeg pomicanja politike udesno.
Posljedice današnjih izbora mogle bi se osjetiti i izvan granica Švedske.
Švedska se desetljećima predstavljala kao jedna od zemalja koje snažno zagovaraju ljudska prava i multikulturalizam te kao svojevrsni moralni kompas Europske unije u tim pitanjima.
Ulazak Švedskih demokrata u vladu zato bi Švedsku svrstao uz zemlje poput Italije, Nizozemske i Mađarske, gdje su stranke koje su nekada bile na političkim marginama postale dio vlasti.
Sve se to događa u trenutku kada se u Europi bilježi jačanje stranaka desnice – uz rast AfD-a u Njemačkoj i Marine Le Pen na vrhu francuskih anketa.
Današnji izbori u Švedskoj zato nisu važni samo zbog pitanja tko će voditi zemlju. Ishod tijesne utrke između dva politička bloka mogao bi pokazati i koliko se duboko promijenio politički smjer jedne od država koja je desetljećima bila prepoznatljiva po znatno liberalnijem pristupu društvenim i migracijskim pitanjima.
