U predmetu „Puljić protiv Hrvatske“ Europski sud za ljudska prava zaključio je da su hrvatska tijela zakonito obnovila postupak na temelju novih relevantnih činjenica te da ukidanjem obiteljske mirovine nije povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva.
Europski sud za ljudska prava odlučio je da ukidanjem obiteljske mirovine udovici pokojnog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) nije povrijeđeno njezino pravo na mirno uživanje vlasništva. Odluka je donesena u predmetu „Puljić protiv Hrvatske“, u kojem je Sud razmatrao okolnosti pod kojima je hrvatski Zavod za mirovinsko osiguranje obnovio postupak i 2014. godine ukinuo obiteljsku mirovinu koju je žena primala od 2007. godine.
Kako se navodi u presudi, postupak je obnovljen nakon anonimne prijave, a nova saznanja dovela su u pitanje osnovu na kojoj je obiteljska mirovina ranije bila priznata, javlja portal mirovina.hr.
Novi podaci doveli u pitanje pravo na mirovinu
HZMO je u obnovljenom postupku utvrdio da pokojni suprug korisnice nije bio evidentiran kao pripadnik hrvatskih oružanih snaga u bazi podataka Ministarstva obrane.
Istodobno su podaci iz njegove smrtovnice, koji su ranije bili temelj za priznavanje obiteljske mirovine, bili u suprotnosti s drugim dokazima. Ti su dokazi upućivali na to da je suprug poginuo na području Bosne i Hercegovine kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane, ali ne u borbi, nego ispred ugostiteljskog objekta koji nije bio dio bojišta.
Nakon provedenog obnovljenog postupka podnositeljici je ukinuto pravo na obiteljsku mirovinu, a isplata je obustavljena uz obrazloženje da nije član obitelji poginulog hrvatskog branitelja.
Odluke nadležnih tijela naknadno su potvrdili i upravni sudovi.
Europski sud prihvatio obrazloženje hrvatskih vlasti
Europski sud ocijenio je da su domaća tijela imala osnovu za obnovu postupka jer su se pojavile nove i relevantne činjenice, a nije se radilo samo o ponovnoj ocjeni dokaza koji su bili poznati u trenutku donošenja prvotne odluke.
Sud je zaključio da je ukidanje mirovine bilo u javnom interesu jer je bilo usmjereno na ispravljanje pogreške tijela socijalnog osiguranja.
Prilikom ocjene je li takva odluka bila razmjerna, Sud je prihvatio argumente zastupnice Republike Hrvatske. Posebno je uzeo u obzir činjenicu da od podnositeljice nije zatražen povrat novca koji joj je prethodno bio isplaćen.
Također je utvrđeno da podnositeljica nije dokazala kako su joj zbog prestanka isplate hrvatske obiteljske mirovine nastupile financijske poteškoće. Hrvatska mirovina, prema zaključku Suda, nije bila njezin jedini izvor prihoda.
Imala je pravo na primanja iz Bosne i Hercegovine
U međuvremenu su joj vlasti Bosne i Hercegovine priznale mirovinu na temelju prethodnog zaposlenja njezina pokojnog supruga. Kao udovici preminulog branitelja dodijeljeno joj je i pravo na obiteljsku invalidninu.
Situacija se kasnije promijenila i u Hrvatskoj. Nakon izmjena hrvatskog zakonodavstva, kojima je obiteljima preminulih pripadnika HVO-a omogućeno ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, podnositeljici je to pravo ponovno priznato.
Mirovina joj je ponovno dodijeljena, uz retroaktivne isplate počevši od 1. siječnja 2019. godine.
Europski sud uzeo je u obzir i činjenicu da joj je u Bosni i Hercegovini priznato pravo na obiteljsku invalidninu kao udovici poginulog branitelja.
Sud: Ne bi bilo opravdano nastaviti isplatu mirovine priznate na pogrešnoj osnovi
U konačnoj ocjeni Europski sud zaključio je da bi pravična ravnoteža bila narušena kada bi državne vlasti morale nastaviti isplaćivati mirovinu koja je bila dodijeljena na pogrešnoj osnovi, osobito kada su se nakon prvotne odluke pojavile nove činjenice relevantne za ostvarivanje tog prava.
Sud je pritom posebno istaknuo da odluka o ukidanju mirovine nije bila posljedica samo ponovne procjene ranije poznatih dokaza, nego je donesena nakon što su utvrđene nove okolnosti.
Prema podacima navedenima u tekstu, više od 8.000 nekadašnjih pripadnika HVO-a prima hrvatske mirovine, među kojima su i obiteljske mirovine. Prije usklađivanja u rujnu prosječan iznos tih mirovina iznosio je oko 820 eura, a nakon usklađivanja povećan je za približno 44 eura.
U predmetu „Puljić protiv Hrvatske“ Europski sud stoga nije utvrdio povredu prava na mirno uživanje vlasništva, uzimajući u obzir okolnosti obnove postupka, nove činjenice na temelju kojih je pravo preispitano, činjenicu da nije tražen povrat ranije isplaćenih sredstava, kao i naknadno priznato pravo na obiteljsku mirovinu nakon izmjene hrvatskog zakonodavstva.
