Postupna integracija – Bruxelles mijenja pravila. Uvode se “članice na pola puta”, među njima su Ukrajina i Crna Gora
Europska komisija predložila je smjernice za buduće proširenje EU kojima bi se zemljama kandidatkinjama omogućila postupna integracija u Uniju ali dok još uvijek nisu punopravne članice. Ovo se odnosi na sva buduća proširenja, no svakako je prvenstveno usmjereno na četiri zemlje koje su najdalje otišle u procesu pristupanja, Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu. Ove bi zemlje, ukoliko prijedlog smjernica bude usvojen, mogle sudjelovati u odabranim politikama Unije i prije nego što formalno uđu u članstvo EU, no pod uvjetom da za to ispunjavaju uvjete. Što znači da će se morati potpuno uskladiti sa EU-om u strateškim područjima, u prvom redu sa zajedničkom vanjskom politikom kao i sigurnosnom politikom.
-Jednostavno. Pogodnosti članstva nudimo ranije, no neki se zahtjevi moraju i ispuniti ranije, rekli su u Europskoj komisiji.
Nema veta
S druge strane, budućim članicama olakšalo bi se usklađivanje njihovih »internih« stvari sa europskim standardima. Cijeli je skup zaštitnih mjerta u tri područja koja se odnose na gospodarstvo, unutarnje tržište te pravosuđe i unutarnje poslove koje su postojale i u prethodnim pristupnim ugovorima i koje su se mogle aktivirati najviše u roku od tri godine od ulaska u EU. Sada bi se te mjere mogle produžiti na 10 do čak 15 godina.
Nove članice morati će se obavezati kako neće koristiti pravo veta kada su u pitanju odluke o budućem proširenju Unije, što znači da neće moći korisiti polugu pritiska ua svojim bilateralnim odnosima. Ukoliko, recimo, postoji spor između Crne Gore kao »nove« članice EU i Sjeverne Makedonije kao zemlje kandidatkinje, Podgorica neće moći uvjetovati primitak Skopja u Uniju rješavanjem tih nerješenih problema. Kako bi se u budućnosti ubrzali pristupni pregovori Komisija preporučuje glasovanje kvalificiranom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera, zatvaranje poglavlja i ostale međukorake, umjesto jednoglasnih odluka članica kao što je to sada slučaj. Jednoglasnost bi, s druge strane, ostala uvjet za završetak pristupnog procesa.
Uz to, predlaže se i nova neinstitucionalna zaštitna klauzula koja bi se aktivirala u slučaju teškog kršenja temeljnih vrijednosti na kojima počiva EU i načela iskrene suradnje. Europska komisija predlaže da se za odluku o pokretanju institucionalne zaštitne klauzule ne traži jednoglasnost svih država članica osim one za koju pokreće postupak, te da se umjesto toga koriste drugi načini odlučivanja poput obrnute kvalificirane većine ili superkvalificirane većine. Obrnuta kvalificirana većina je poseban postupak glasovanja u kojem se prijedlog smatra usvojenim ako većina ne glasa protiv njega. To je daleko brži način odlučivanja jer je puno teže okupiti većinu zemalja koje bi aktivno glasale protiv nego za prijedlog.
Poseban slučaj u pristupnim pregovorima je Ukrajina. I to ne zbog ruske agresije, već zbog njenog statusa velikog poljoprivrednog proizvođača. Ukrajina je do napada Rusije svoje žitarice izvozila mahom u sjevernu Afriku i na Bliski istok, no sada je to poremećeno. Preusmjeravanje tih proizvoda na europsko tržište moglo bi dovesti do teških poremećaja u opskrbi tih zemalja, ali bi i ugrozilo poljoprivredne proizvođače o istalim zemljama EU poput Francuske, Poljske ili Hrvatske. Zbog toga bi Ukrajina bi imala značajno ograničene poljoprivredne subvencije, kao i ograničen pristup za osjetljive poljoprivredne proizvode. Naravno, novim »light članicama« koje formalno još i nisu članice Unije mada imaju dio prava i pogodnosti članstva, uvode se i posebni nadzori. Komisija predlaže zaštitne mehanizme u budućim pristupnim ugovorima koji bi trebali omogućiti kažnjavanje novih članica u slučaju da nazaduju u demokratskim standardima, krše načela i vrijednosti na kojima je Unija utemeljena. U najtežim slučajevima to može voditi i do oduzimanja prava glasa.
»Na pola puta«
Paket o proširenju Unije, koji sadrži i izvješća Komisije o napretku zemalja kandidatkinja biti će objavljen 28. listopada. U ovom dokumentu biti će objavljeni i okvirni planovi za četiri kandidatkinje koje su najdalje otišle u procesu pristupanja, pod uvjetom da zadrže zamah reformi. Ti konkretni planovi sadržavat će i okvirne rokove za pojedine etape u procesu pristupanja. Buduće proširenje EU više neće izgledati kao do sada, proširenje u kojima je zemlja kandidatkinja godinama čekala pred vratima da bi ih potom odjednom otvorila i postala punopravna članica. Granica između kandidature i članstva postupno će se brisati, a zemlje će u Uniju ulaziti korak po korak, dobivajući pojedina prava, ali istodobno preuzimajući i obveze.
Ako prijedlog Komisije dobije potporu država članica, Europa bi tako prvi put mogla dobiti svojevrsne članice »na pola puta«, odnosno države koje formalno još nisu dio EU, ali su u praksi već duboko integrirane u njezin politički i gospodarski sustav.
