Istraživanje provedeno u Poljskoj i Njemačkoj pokazalo je da je samo 28 posto analiziranih uzoraka sadržavalo isključivo vrste mesa navedene na deklaraciji. U pojedinim proizvodima skuplja janjetina bila je zamijenjena ili pomiješana s jeftinijom piletinom, a u tri uzorka janjećeg kebaba pronađena je i svinjetina.
Kebab i ćevapi popularan su izbor u restoranima i objektima brze hrane, no istraživanja sastava ovih proizvoda pokazala su da deklaracija ne mora uvijek odgovarati onome što se nalazi na tanjuru. Genetska analiza uzoraka iz Poljske i Njemačke otkrila je da su u velikom broju proizvoda pronađene vrste mesa koje nisu bile navedene u njihovu sastavu.
Istraživanje su 2022. godine proveli znanstvenici sa Sveučilišta za ekološke i biološke znanosti u poljskom Wrocławu. Analizirali su 35 uzoraka kebaba i ćevapa iz restorana i objekata brze hrane, a rezultati su ukazali na čestu zamjenu skupljih vrsta mesa jeftinijima.
Samo 28 posto proizvoda odgovaralo deklaraciji
Od ukupno 35 analiziranih uzoraka, njih 31 prikupljen je u Poljskoj, a četiri u Njemačkoj. Znanstvenici su primjenom PCR metode provjeravali prisutnost ovčetine, piletine, govedine i svinjetine kako bi utvrdili odgovara li stvarni sastav proizvoda podacima navedenima na deklaraciji.
Rezultati su pokazali da je samo 28 posto uzoraka sadržavalo isključivo meso navedeno na deklaraciji. U preostalima su pronađene i druge vrste mesa, koje su korištene kao dodatak deklariranoj vrsti ili kao njezina zamjena.
Posebno se izdvojila zamjena skupljih vrsta mesa jeftinijom piletinom. Proizvodi koji su bili označeni kao janjeći kebabi u nekim su slučajevima sadržavali piletinu ili govedinu, dok u pojedinim uzorcima janjetina uopće nije pronađena.
Takvi nalazi upućuju na nesklad između deklariranog i stvarnog sastava dijela analiziranih proizvoda, zbog čega potrošači nisu uvijek mogli znati koju vrstu mesa zapravo konzumiraju.
U janjećim kebabima pronađena i svinjetina
Među rezultatima istraživanja posebno se istaknuo nalaz svinjetine u tri uzorka janjećih kebaba.
To može predstavljati problem za osobe koje ne jedu svinjetinu zbog vjerskih ili kulturnih razloga, ali i za sve potrošače koji pri odabiru hrane očekuju da proizvod odgovara onome što je navedeno na deklaraciji.
S druge strane, pileći kebabi uglavnom su odgovarali deklariranom sastavu. Ipak, i među njima je zabilježeno odstupanje: u jednom uzorku, uz piletinu, pronađena je i govedina.
Istraživanje je tako pokazalo da problem nije bio ograničen samo na jednu vrstu proizvoda, premda su zamjene mesa bile osobito izražene kod proizvoda označenih kao janjeći.
Slični problemi zabilježeni i u Velikoj Britaniji
Nalazi istraživanja iz Poljske i Njemačke nisu jedini koji su upozorili na pogrešno deklariranje mesa u kebabima i ćevapima.
U Velikoj Britaniji je 2009. godine provedena analiza 494 kebaba i ćevapa. Rezultati su pokazali da je 40 posto analiziranih proizvoda bilo pogrešno deklarirano.
U 35 posto uzoraka pronađeno je meso životinjskih vrsta koje nisu bile navedene na deklaraciji. Među njima je bilo i šest kebaba koji su sadržavali svinjetinu bez odgovarajuće oznake.
Usporedba tih rezultata s poljsko-njemačkim istraživanjem pokazuje da nesklad između deklariranog i stvarnog sastava mesa nije zabilježen samo u jednoj zemlji ili jednom istraživanju.
Pojedini kebabi sadržavali gotovo 2000 kalorija
Britansko istraživanje upozorilo je i na nutritivni sastav pojedinih proizvoda. Osim pitanja deklariranja mesa, analizirani su i udjeli kalorija, zasićenih masti i soli.
Neki od uzoraka sadržavali su čak 1990 kalorija, što odgovara približno 95 posto preporučenog dnevnog unosa za žene.
U pojedinim proizvodima količina zasićenih masti bila je za 346 posto veća od preporučenog dnevnog unosa, dok je količina soli premašivala preporučeni unos za 277 posto.
Visok udio kalorija, masti i soli tako se izdvaja kao dodatno pitanje povezano s nutritivnom vrijednošću ovakvih obroka. Kao mogući problemi navode se i uporaba aditiva i konzervansa.
Važan je i način pripreme mesa
Osim sastava i nutritivnih vrijednosti, pozornost se posvećuje i načinu pripreme mesa na ražnju. Ako se meso više puta podgrijava, može se povećati mogućnost razvoja bakterija, što predstavlja dodatni rizik povezan s nepravilnim rukovanjem hranom.
Rezultati navedenih istraživanja otvaraju dva važna pitanja: odgovara li meso u proizvodu onome što je navedeno na deklaraciji i kakav je njegov nutritivni sastav. Analize iz Poljske, Njemačke i Velike Britanije pokazale su da su u dijelu pregledanih proizvoda utvrđena odstupanja, od zamjene vrsta mesa do visokih količina kalorija, masti i soli.
