Profesori beogradskog sveučilišta uputili su 13 dopisa domaćim i inozemnim tijelima tražeći hitnu procjenu financijskih rizika.
Zbog najnovijih zbivanja u financijskom sektoru Srbije, uključujući oduzimanje dozvole za rad Alta banci te javno iznesene sumnje o znatnim transferima novca prema inozemstvu, profesori Sveučilišta u Beogradu Vladimir Obradović i Ognjen Radonjić pokrenuli su opsežnu inicijativu.
Oni su uputili ukupno 13 dopisa nadležnim institucijama u Srbiji i inozemstvu, tražeći hitnu procjenu rizika od nezakonitog iznošenja gotovinskoga novca iz zemlje, kao i razmatranje uvođenja pojačanih kontrola na graničnim prijelazima i u međunarodnim zračnim lukama, kako prenosi portal Nova.rs.
Dopisi su poslani na adrese Europske komisije – točnije Glavnoj upravi za oporezivanje i carinsku uniju (DG TAXUD), Upravi carina Srbije, Upravi za sprječavanje pranja novca, graničnoj policiji te međunarodnim zračnim lukama u Beogradu i Nišu. Osim domaćih i europskih tijela, obaviještene su i nadležne carinske, policijske te financijsko-obavještajne institucije susjednih država: Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.
Od svih navedenih tijela zatraženo je da procijene potrebu za uvođenjem strožih kontrola prijenosa gotovine – osobito u zračnim lukama i na kopnenim graničnim prijelazima – te da znatno intenziviraju međunarodnu razmjenu informacija o eventualno sumnjivim financijskim tokovima.
Obrazlažući svoje razloge za pokretanje ove inicijative, profesori Obradović i Radonjić istaknuli su: „Postoje ozbiljni razlozi za sumnju da bi moglo doći do ubrzanog iznošenja novca iz Srbije. Kada postoje upozorenja koja zahtijevaju provjeru, odgovorne institucije ne smiju čekati da novac nestane kako bi počele raditi svoj posao.”
Oni su ujedno naglasili kako Srbija ne smije postati zemlja iz koje se novac sumnjivog podrijetla može neometano iznositi dok građanima ostaju posljedice mogućih zlouporaba, zbog čega su i zatražili da institucije u Srbiji i susjedstvu pravodobno procijene rizike te poduzmu sve mjere koje zakon dopušta.
Uz to, u dopisima je posebno zatraženo da nadležna tijela, ako utvrde značajnije nepravilnosti ili neuobičajene obrasce prekograničnoga kretanja gotovine, o tome bez odgode obavijeste javnost, uz nužno poštovanje zakonskih ograničenja i zaštitu eventualnih istraga koje su u tijeku.
Obradović i Radonjić naglašavaju da javno iznesene tvrdnje o međunarodnim transferima predstavljaju predmet provjere te da same po sebi ne čine dokaz nezakonitih aktivnosti. Njihov je cilj prvenstveno usmjeren na preventivno djelovanje i provedbu kontrola utemeljenih na objektivnim pokazateljima rizika, a nipošto na ograničavanje zakonitoga kretanja građana i njihove imovine.
„Novac koji je zakonito stečen i prenosi se u skladu s propisima nema razloga biti predmet sumnje. Ali ako postoji pokušaj iznošenja nezakonito stečenog novca, država mora reagirati prije nego što bude prekasno. Zaštita javnog interesa ne završava na državnoj granici”, zaključuju profesori u svojoj poruci.
