Predsjednik SNSD-a najavio je nastavak suradnje s HDZ-om BiH, odbacio partnerstvo sa Strankom za BiH te ustvrdio da ima osiguranu dvotrećinsku većinu u NSRS-u.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je nakon sjednice Predsjedništva stranke da će nastaviti blisku suradnju s HDZ-om BiH, dodajući kako će pričekati konsolidaciju političkih partnera među bošnjačkim strankama. Međutim, Dodik je već jasno postavio granicu za buduće političke pregovore, izričito isključujući bilo kakvo partnerstvo sa strukturom koja bi uključivala Stranku za BiH.
Takav je stav obrazložio optužbom da ta stranka kontinuirano izražava neprijateljske stavove prema Republici Srpskoj. Najavio je razgovore s drugim političkim strankama, uz poruku da će se pojedine politike morati promijeniti, kako javlja N1. Ujedno je napomenuo kako unutar SNSD-a nije formiran zaseban pregovarački tim jer se unutar stranke dobro zna tko i na koji način vodi pregovore.
Uvjetujući sudjelovanje SNSD-a u tijelima vlasti na državnoj razini, Dodik je zatražio prethodne promjene u Ustavnome sudu BiH te rješavanje pitanja odluka visokih predstavnika koje osporava. Jedan od ključnih zahtjeva odnosi se na promjenu sastava i načina odlučivanja u Ustavnome sudu BiH, što se prema njegovim riječima mora u potpunosti riješiti prije osnivanja novoga Vijeća ministara.
„Ustavni sud je nešto što se mora definitivno riješiti, i to se mora riješiti prije osnivanja Vijeća ministara”, izričit je bio Dodik.
Njegov prijedlog predviđa donošenje novog zakona prema kojemu bi sud imao po tri predstavnika iz reda srpskoga, hrvatskoga i bošnjačkog naroda, uz uvođenje procedura koje bi osigurale zaštitu nacionalnih stavova i spriječile preglasavanje. Poručio je kako se rad na razini BiH ne može nastaviti sa stranim sucima u Ustavnome sudu, čiji je dosadašnji rad opisao kao djelovanje „inkvizicijskog suda”.
Osim reforme suda, Dodik je najavio da će SNSD putem parlamentarne procedure zatražiti da se sve odluke visokih predstavnika koje nisu potvrđene u Parlamentarnoj skupštini BiH proglase ništavnima, uz ukidanje prakse koja je uspostavljena na temelju tih odluka. Također traži preispitivanje i onih odluka koje su naknadno potvrđene u parlamentu, tvrdeći da su donesene pod pritiskom i prisilom.
„Ne možemo krenuti naprijed dok ne vidimo što se dogodilo”, naglasio je. Svoju pregovaračku platformu usmjerio je na inzistiranje na dosljednome poštivanju onoga što SNSD smatra izvornim odredbama Daytonskog sporazuma, poručivši da će na razini BiH prihvatiti samo ono što je tim sporazumom izričito propisano.
Govoreći o odnosima unutar Narodne skupštine Republike Srpske, Dodik je objavio kako je osigurana podrška dodatnih zastupnika te da će dvotrećinska većina biti demonstrirana već na konstituirajućoj sjednici. Kao glavne ciljeve te većine izdvojio je promjenu Ustava RS-a i izbor četvrtog delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Iako nije precizirao o kojim se točno dodatnim zastupnicima radi, ustvrdio je kako su stvorene sve potrebne pretpostavke za postizanje tih ciljeva. Dodao je i da je dogovoreno dodatno partnerstvo za Zastupnički dom PS BiH, čime je SNSD i njegove partnere predstavio kao nezaobilazan čimbenik u formiranju državne vlasti, naglasivši želju SNSD-a da većina na državnoj razini bude u skladu s entitetskom većinom.
Dodik se dotaknuo i pitanja europskih integracija, ustvrdivši s jedne strane da europski put služi za „razbijanje Republike Srpske”, dok je s druge strane izjavio kako SNSD u načelu nije protiv toga procesa te traži razgovore s predstavnicima Europske unije. „Europski put je važan za nas”, rekao je, dodajući da je važna i suradnja s EU-om, no spremnost na razgovore o zakonima koji se ponovno predlažu povezao je s poštivanjem prethodno iznesenih zahtjeva i stavova SNSD-a.
Predstavljajući prioritete u RS-u, izdvojio je infrastrukturu, energetiku, sigurnost i borbu protiv trgovine drogom. Najavio je donošenje zakona o nacionalnoj infrastrukturi o kojemu bi se moglo raspravljati već u prosincu, a koji bi obuhvatio zaštitu vitalne infrastrukture i strateških sustava poput energetike, bolnica i RTRS-a.
Osvrćući se na životni standard, Dodik je ustvrdio da ljudi u RS-u nikada nisu živjeli bolje nego danas, potkrepljujući to podatcima o broju kućanstava, osobnih automobila te ekonomskim pokazateljima.
