SIP je jednoglasno potvrdio rezultate općih izbora, dok su se kao nezaobilazni akteri nametnuli SDA, SNSD i HDZ BiH uz prateća politička uvjetovanja.
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) na sjednici održanoj u Sarajevu jednoglasno je donijelo odluku o potvrđivanju konačnih i službenih rezultata općih izbora provedenih 4. listopada. Ova je odluka donesena nakon što je Sud BiH u potpunosti odbacio sve prigovore na ranije utvrđene izborne rezultate. Potvrda se odnosi na tijela vlasti na državnoj i entitetskim razinama te na skupštine deset županija unutar Federacije BiH.
Ovi izbori ostaju zapamćeni i po tome što su prvi put održani uz primjenu specifičnih izbornih tehnologija, a obuhvatili su izbor članova Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, Narodne skupštine RS te skupština svih deset županija u FBiH.
Službenim potvrđivanjem rezultata započeli su teći precizno definirani zakonski rokovi za uspostavu novih tijela vlasti. Prema očekivanjima, sredinom studenoga trebala bi se održati inauguracija novoga saziva Predsjedništva BiH, kao i konstituiranje Narodne skupštine Republike Srpske. Rok za konstituiranje Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH iznosi 20 dana od dana potvrde izbornih rezultata.
Kada je riječ o Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rok za njegovo konstituiranje postavljen je na 30 dana, nakon čega Predsjedništvo BiH ima na raspolaganju dodatnih 15 dana za predlaganje mandatara za sastav novoga Vijeća ministara. Od trenutka kada parlament potvrdi predloženog mandatara, započinje novi rok od 35 dana unutar kojega se moraju imenovati i potvrditi ministri.
Unatoč tim rokovima, konačna uspostava cjelokupne vlasti uvelike ovisi o neizravnome izboru zastupnika u domove naroda na državnoj i entitetskoj razini, kao i o izboru predsjednika te dva potpredsjednika Federacije BiH koji potom predlažu mandatara za sastav entitetske vlade.
Prema službeno potvrđenim podatcima, novi sastav Predsjedništva BiH čine Darijana Filipović iz reda hrvatskoga naroda sa osvojenih 120 tisuća glasova, Željka Cvijanović iz reda srpskoga naroda za koju je glasalo 319 tisuća birača te Denis Bećirović iz reda bošnjačkoga naroda koji je dobio povjerenje 222 tisuće birača. U Republici Srpskoj na dužnost predsjednika entiteta potvrđen je Savo Minić iz SNSD-a, dok je za hrvatskoga potpredsjednika izabran Igor Balukčić iz HDZ-a 1990, a za bošnjačkoga potpredsjednika Ramiz Salkić iz SDA.
Raspodjela zastupničkih mjesta u zakonodavnim tijelima donosi novu političku konfiguraciju. U Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji broji 42 mjesta, pojedinačno najjača stranka bit će SDA s devet osvojenih mandata. Slijedi je SNSD sa šest zastupnika, SDP BiH s pet te HDZ BiH s četiri mandata, dok je preostalih dvanaest političkih stranaka izborilo ulazak u državni parlament s po tri ili manje zastupnika.
U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, koji broji ukupno 98 zastupničkih mjesta, SDA je također vodeća stranka s 31 mandatom. Slijede je SDP BiH sa 16 zastupnika, HDZ BiH sa svojim koalicijskim partnerima s 15 mandata, Stranka za BiH (SBiH) s devet, Narod i pravda (NiP) aktualnoga ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića sa sedam te Demokratska fronta (DF) Željka Komšića sa šest mandata. Naša stranka (NS), dosadašnji član vladajuće koalicije, osvojila je četiri mandata, dok je još pet stranaka ili koalicija izborilo ulazak u federalni parlament s četiri ili manje zastupnika.
U Narodnoj skupštini Republike Srpske, koja broji 83 zastupnička mjesta, dominantnu ulogu imat će SNSD s 34 mandata. Slijedi Pokret sigurna srpska (PSS) banjolučkoga gradonačelnika Draška Stanivukovića s 12 zastupnika te Srpska demokratska stranka (SDS) s deset mandata. Preostalih šest stranaka, uglavnom partnera SNSD-a, osvojilo je između jednoga i pet mandata, dok je bošnjačka Koalicija za državu izborila tri zastupnička mjesta u entitetskom parlamentu.
Nakon potvrde rezultata pobjedničke se stranke oprezno pripremaju za pregovore o stvaranju koalicija. Na temelju izbornoga uspjeha kao nezaobilazni akteri na državnoj razini nametnule su se tri vodeće nacionalne stranke, no budući da same ne mogu osigurati stabilnu parlamentarnu većinu, nužna im je potpora manjih stranaka, u prvome redu onih iz bošnjačkoga biračkog tijela. Čelnici HDZ-a BiH i SNSD-a, Dragan Čović i Milorad Dodik, već su potvrdili nastavak dosadašnjega partnerstva u kojemu bi im se u predstojeće četiri godine trebala pridružiti Stranka demokratske akcije (SDA).
Ipak, potencijalno koaliranje već u samome početku prate otvorena neslaganja i politička uvjetovanja. Čelnik SDA Bakir Izetbegović izjavio je kako bi u vlasti želio vidjeti i Stranku za BiH (SBiH) kao dodatnoga partnera, ne isključujući ni druge mogućnosti, što otvara prostor za potencijalni savez sa SDP-om BiH. S druge strane, Milorad Dodik u ponedjeljak je oštro odbacio svaku mogućnost ulaska SBiH-a u vlast, nazvavši tu stranku „antisrpskom” te poručivši:
„Ili će oni biti u vlasti ili mi.” Iz SDA su ubrzo uzvratili porukom da Dodik ne može postavljati ultimatume, pri čemu je potpredsjednik SDA Ramiz Salkić naglasio: „Dodik može imati svoje želje ali one neće biti predmetom rasprava.” U pregovore se uključio i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić poručivši kako ta stranka neće biti „priljepak SDA” te da će u formiranju vlasti sudjelovati isključivo kao ravnopravan partner ako bude zainteresiranih aktera, napomenuvši da ne odbacuje ulazak u vlast, ali da će konačnu odluku o tome donijeti izvanredni kongres SDP-a najavljen za početak prosinca.
