Sistem natjecanja u trećem razredu nogometa u Bosni i Hercegovini potpuno je neprikladan i ne služi svrsi te je jedan od glavnih razloga lošeg kvaliteta ovog sporta u našoj zemlji.
U ovim ligama, koje se igraju u organizaciji nogometnog saveza Federacije BiH i Republike Srpske, sudjeluje čak 91 klub – 59 ih se natječe u Federaciji BiH, a 32 u manjem entitetu.
Poređenja radi, u mnogo većoj Francuskoj u trećoj ligi sudjeluje 18 klubova, u Njemačkoj 20, a u Engleskoj 24. Paradoksalno je da se u BiH na istom nivou natječe skoro 100 klubova, piše Dnevni avaz.
Tog problema svjestan je Irfan Durić, predsjednik Nogometnog saveza Federacije BiH.
– Jasno nam je da je ovakav sistem natjecanja neodrživ i da ne ispunjava svoju osnovnu svrhu, a to je razvoj omladinskog nogometa. Smatram da bi model sa dvije lige od po 12 klubova bio prihvatljiv za Federaciju BiH i da bi ispunio svoju svrhu. Inicijativa za promjenu već je pokretana, došla je pred Skupštinu NSFBiH, ali je odbijena – kaže Durić.
Problem je u tome što čelnici županijskih nogometnih saveza u smanjivanju lige ne vide svoj interes. Njihovi članovi su delegati u Skupštini NSFBiH i FSRS i u situaciji su da odlučuju o sistemu natjecanja.
– Moja teza je od dolaska na ovu funkciju da pokušamo pronaći najbolji model i da se ide u reorganizaciju, ali su, prema mome mišljenju, kočnica županijski savezi. Mislim da je potrebno skraćenje lige na dvije sa po 12 klubova, a i tu bismo imali problema da nađemo kvalitetne klubove, koji ispunjavaju uvjete – dodaje Durić.
Kotizacija koju svaki klub plaća na godišnjem nivou, iznosi 2.000 KM, dok je, prema našem izvoru, prosječan budžet kluba u ovom rangu oko 100.000 KM. Prostom računicom dođe se do milijunskog iznosa koji društvena zajednica izdvaja za nefunkcionalnu aktivnost, koja nema kvalitet, ne privlači navijače i sponzore i novac troši uglavnom iz budžeta.
– Pokušali smo i pokušavat ćemo smanjiti broj klubova u ovom rangu standardizacijom uvjeta, odnosno licenciranjem. Postoji prijedlog da se klub bez minimuma koji treba biti ispunjen, a to je da ima najmanje četiri razreda u omladinskom pogonu i najmanje 1.000 sjedalica na stadionu, neće moći natjecati – zaključio je Durić.
Do sada su savezi bili prinuđeni da prilikom licenciranja nekim klubovima gledaju kroz prste.
– Takva praksa brzo nam se osvetila u slučaju Borca iz Izačića, koji je, zbog nedostatka sredstava, odustao od natjecanja i pokvario nam cijelu ligu – kaže Durić.
RS: Reorganizacija za nekoliko godina
Prva liga Republike Srpske u nogometu od sezone 2019/2020. definitivno će brojati deset klubova, ali ova reorganizacija, bar za sada, neće obuhvatiti niže rangove natjecanja.
Prema riječima Gorana Ćejića, generalnog tajnika FSRS, o tome trenutno nema govora, ali će sigurno i skraćenje drugih liga u narednom periodu doći na red.
– Za sada ostaju dvije druge lige RS, svaka sa po 16 klubova. Sigurno je, međutim, da ćemo u skorijoj budućnosti razgovarati i o toj temi. Pretpostavljam da bi do reorganizacije moglo doći tek za nekoliko godina. Ove jeseni startuje Prva liga sa 10 klubova, za narednu nisam siguran da će biti promjena, koje bi se, ipak, mogle očekivati od sezone 2021/2022. – istaknuo je Ćejić, napomenuvši da je Savez svjestan teške situacije u kojoj se sport u BiH, generalno, nalazi i da čini sve što je u njegovoj moći da klubovima olakša rad.
U dvije grupe Druge lige u RS natječe se 32 kluba, koja tijekom jedne sezone (10 mjeseci) potroše bezmalo 300.000 KM.
– Nije teško izračunati da nas jedna sezona košta najmanje 80.000 KM. Samo za 15 domaćih utakmica troškovi sudija i delegata iznose 9.000 KM, dok za jedno gostovanje potrošimo prosječno oko 500 KM. Stipendije za igrački kadar su skoro 60.000 KM po sezoni, a kad tome dodamo opremu i ostale troškove, jasno je da muku mučimo da preživimo. Sve je teže naći izvor prihoda i sigurno treba razmišljati o smanjenju broja ekipa, ali i troškova natjecanja – naglasio je Ranko Stanarević, trener FK Karanovac.
