Naslovnica Vijesti Svijet Austrija je Hrvatima primamljiva zbog blizine, ali tamo ne teku med i...

Austrija je Hrvatima primamljiva zbog blizine, ali tamo ne teku med i mlijeko

Foto: Ilustracija

OPREZ Sve više oglasa u kojima se nude velike plaće u Austriji, ali…

U prvih mjesec dana, otkako je austrijsko tržište otvoreno za hrvatske radnike, u obližnju je zemlju iz Hrvatske, prema nekim procjenama, otišlo 500-njak radnika, i to ponajviše sa sjevera zemlje tj. iz Međimurske i Varaždinske županije, pišu Varaždinske vijesti.

Potraga za boljim poslom u inozemstvu ne može se spriječiti, ali se ljudima može pomoći prilikom odlaska u inozemstvo. S tim je ciljem, navodi list, nedavno pokrenuta inicijativa osnivanja Centra za savjetovanje za rad u inozemstvu i demografsku obnovu čije će sjedište biti u Varaždinu.

Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja Ingra-Det i jedan od inicijatora osnivanja Centra, ističe kako je otvaranje austrijskog tržišta za naše radnike prilika, ali i opasnost zbog moguće zlouporabe radnih prava od strane raznih posrednika i agencija.

Mirovine pretvorene u socijalnu pomoć

‘Mnoge tvrtke, a još više radnici, odlaze u inozemstvo a da nemaju pravu sliku o uvjetima koji tamo vladaju. Često imamo slučaj da tvrtke od naših nadležnih vlasti dobiju pogrešne podatke o tamošnjoj poreznoj ili radnoj regulativi, a onda budu neugodno iznenađeni novonastalim uvjetima i kaznama’, rekao je Zoran Andročec za Varaždinske vijesti i dodao da će nastojati pomoći hrvatskim tvrtkama da zajedničkim outsourcingom i pametnim poreznim savjetovanjem uštede 5 do 15 posto troškova.

Ističe da je austrijsko tržište visoko regulirano te strogo kažnjava prijestupe.

‘Pritisak na socijalna davanja velik je u čitavoj EU i teško je očekivati da će nisko kvalificirani radnik iz Hrvatske, uz troškove obiteljskog života, moći kvalitetno živjeti u tim zemljama. Još će veći problem biti mirovina jer se prvi mirovinski stup gotovo svugdje pretvorio u socijalnu pomoć. Zbog toga je za svaki pojedini slučaj, bilo da je riječ o pojedincu ili tvrtki, potrebno napraviti dobru analizu što se kome isplati, posebice u momentu isplate, zbog mogućeg naknadnog oporezivanja i u Austriji i Hrvatskoj’, upozorava Andročec.

Centar se trebao otvoriti 1. srpnja, ali je zbog korone sve odgođeno, tako da će rad s građanima prvo ići putem online komunikacije, a Centar će djelovati virtualno.

Poduzetnici, koji već imaju iskustva s radom u inozemstvu, također upozoravaju na neke od nepoznanica ili zamki, na koje mogu naići hrvatski radnici u inozemstvu.

Među njima je Dragutin Novak iz Nedelišća, koji ima 75-ero zaposlenih, od kojih njih 50 radi u Njemačkoj. Po pitanju egzodusa radnika kaže da je optimist jer svojim radnicima nudi dobre uvjete.

Oni koji rade u Njemačkoj primaju i do 3200 eura, ovisno o broju odrađenih sati te im plaćaju stan, prijevoz i hranu.

‘Zasad nitko od radnika nije izrazio želju za odlaskom u Austriju, jer u Njemačkoj uostalom mogu više zaraditi’, kaže Novak, koji je spreman otvoriti i podružnicu u Austriji, ako za tim bude interesa.

Nije lako biti stranac

‘Austrija je primamljiva zbog blizine, ali tamo ne teku med i mlijeko. Brojne posredničke agencije navlače ljude na odlazak, ali ne navode da ti ljudi moraju sami plaćati stan, hranu i prijevoz te im na kraju mjeseca ne ostane ni pola plaće, koju im agenti nude’, kaže Novak, a slična iskustva ima i Zlatko Sova, direktor ludbreške tvrtke Inoxmont-VS koja zapošljava 200-njak radnika te su u županiji na samom vrhu po prosjeku plaća radnika, uz koju radnicima osiguravaju i druge brojne benefite.

‘Prognoze su bile da će otvaranje austrijskog tržišta uzrokovati smanjenje hrvatske radne snage sa sjevera zemlje, ali i odlazak radnika iz drugih država EU u Austriju. Dio naših radnika već se raspitivao o mogućnostima rada u Austriji, a neki su najavili i svoj odlazak.

Situacija se malo promijenila u posljednje vrijeme jer je koronakriza ozbiljno uzdrmala austrijsko gospodarstvo i natjerala mnoge djelatnosti na mirovanje, kaže Sova dodajući da je Austrija, uslijed korone, donijela model skraćenog radnog vremena kako bi spriječili gubitak radnih mjesta.

‘Sa skraćenim radnim vremenom i nižim prihodima život u državi visokog standarda postaje izuzetno težak. U kriznim situacijama kao što je ova, nije lako biti stranac. Ljudi tada osjete na svojoj koži da su kao stranci nerijetko u nepovoljnijem položaju od državljana matične zemlje’, napominje Sova i poručuje da se i oni pripremaju za ovu situaciju pa je jedno od rješenja i otvaranje tvrtke u Austriji.