2.7 C
Mostar
Ponedjeljak, 28 studenoga, 2022

Banke neće dobiti sav novac koji još kola ili ga građani čuvaju doma

VIŠAK GOTOVINE – Zbog pitanja o porijeklu imovine novac će kod nekih ostati “u čarapama” i nakon 1. siječnja

- Oglas -

Ukupni depoziti kod banaka rastu, unatoč činjenici da su nominalne kamate tek nešto iznad nule, a realne su dakle negativne, jer tu »nulu« još treba umanjiti i za prosječnu godišnju stopu inflacije, koja je desetak posto.

S obzirom na gubitke koje trpe, dio štediša okreće se drugim oblicima ulaganja, a tu prednjače nekretnine. Vidi se to po rastu njihovog prometa i cijena, a polovica transakcija se obavi upravo u gotovini.

S obzirom na uvođenje eura, Hrvatska narodna banka i poslovne banke računaju s dodatnim priljevom kunskih viškova u bankovni sustav.

- Oglas -

Početkom godine je procjena bila da je u optjecaju oko 35 milijardi kuna, koje se tek trebaju konvertirati u euro, no već sada je taj iznos pao na oko 28 milijardi kuna. Iako depoziti rastu, nema, međutim, jamstva da je sav taj završio u bankama. Mogao je, naravno, dijelom otići u potrošnju…

Najelegantniji način za konverziju, kažu banke i HNB, je položiti novac na bankovni račun i čekati 1. siječnja. U trenutku prelaska iz Stare u Novu godinu svi će se kunski depoziti pretvoriti u eurske, po poznatom tečaju od 7,53450, a konverzija je besplatna.

- Oglas -

Čuvanje vrijednosti

Dio analitičara međutim ne vjeruje da će banke »vidjeti« sav taj novac koji još kola ili ga pak građani čuvaju doma, a razloga je više.

Prvi je već spomenuta inflacija koja ionako gotovinske viškove, bili oni kunski ili eurski, tjera u oblike imovine koji, prema mišljenju ulagača, bolje čuvaju vrijednost. Međutim, kako ističe Damir Novotny, ekonomist i profesor, vrlo je vjerojatno da se dio te imovine »sprema« u nekretnine i zato što dio građana jednostavno ne želi da ih banke previše pitaju o porijeklu imovine.

– Već sada je manje gotovog novca u optjecaju. Dio je vjerojatno otišao i prema sektoru nekretnina, gdje je dio transakcija ipak manje vidljiv. Kupuju se možda i neka trajna dobra ili se pak devize kupuju »po sitno«, te će se isto tako, »po sitno«, i polagati u banke. Taj se priljev tek očekuje, u zadnji čas, negdje prema kraju godine. Znači, »lome« se iznosi koji se u mjenjačnicama konvertiraju u eure, a »lomit« će se vjerojatno i depoziti po bankama. Dio se vjerojatno u eure mijenja i u zemljama u regiji, svašta tu ima, rezonira Novotny. Kaže da je kod nas jako puno sive ekonomije, procjenjuje se čak 30 posto BDP-a, što daje nekih 18 milijardi eura.

– Tko kaže da to nisu i tih 5 do 6 milijardi eura koje su još u kućnim zalihama, ili se sada polako tope, iako naravno ne mora biti, i svatko ima neku svoju priču. Uglavnom, teško da će priljev kuna u bankovni sektor biti baš na razini cifri kojima se barata, između 30 i 40 milijardi, no i bez toga, odnosno da bude i pola od toga, banke su jako likvidne. S obzirom na to da su tako likvidne, nema ni pritiska na rast kamata, ni aktivnih ni pasivnih. One će rasti, ali puno sporije nego vani. Primjerice, u Njemačkoj su kamate na oročenu štednju već blizu 3 posto. Kod nas ih praktički nema. Niske kamate na kredite, te novčani viškovi koji su sad na neki način »prisiljeni« da se troše, plus socijalna politika Vlade koja se trudi da se kriza uslijed rasta cijena što manje osjeti, dodatno potiču inflatornu spiralu. Inflacija je sada kod nas uvelike poticana potražnjom, i zato ćemo vjerojatno i u 2023. imati inflaciju, očekuje Novotny.

Depoziti rekordno

U Hrvatskoj udruzi banaka kažu da je krajem listopada bila najveća razina depozita građana kod banaka, od 263,4 milijarde kuna, od čega je gotovo 60 posto štednje u eurima.

– Stopa rasta depozita kućanstava ubrzava od 2020. te je u kolovozu rasla po stopi od oko 10 posto i u ovoj će godini vjerojatno postati dvoznamenkasta zbog većeg priljeva prije konverzije kuna u eure, kaže HUB. Prenosi podatak HNB-a prema kojem se novčana masa M1 smanjila u kolovozu, za 2,1 milijardu kuna ili 1 posto, pri čemu je, kažu, gotov novac izvan kreditnih institucija ostvario najveći mjesečni pad još od uvođenja kune kao nacionalne valute.

Naknada za uplatu gotovine – ukinuta

Postupno smanjivanje gotovog novca koje se bilježi tijekom proteklih mjeseci može se povezati s približavanjem uvođenja eura početkom iduće godine, napominju u HUB-u. Ističu, međutim, da značajniji priljev kuna zbog konverzije u euro tek očekuju u prosincu. One banke koje su imale naknade za uplatu gotovine (eto, i toga ima, op.a.), prigodno su je ukinule.

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

18,546ObožavateljiLajkaj
416SljedbeniciSlijedi
948PretplatniciPretplatiti
- Oglas -
spot_img
- Oglas -
spot_img
- Oglas -
Mostar
vedro
2.7 ° C
2.7 °
2.7 °
69 %
1.3kmh
7 %
Pon
11 °
Uto
11 °
Sri
11 °
Čet
9 °
Pet
9 °
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -