Kriza na Bliskom istoku, rat u Ukrajini i poremećaji na svjetskom tržištu nafte mogli bi ponovno snažno pritisnuti cijene energenata. Bosna i Hercegovina pritom nema dovoljno strateških rezervi nafte i naftnih derivata, dok Europska komisija upozorava na izostanak napretka u usklađivanju propisa s pravilima Europske unije.
Svjetsko tržište energenata moglo bi se suočiti s novim ozbiljnim poremećajima, a Bosna i Hercegovina prema upozorenjima Europske komisije i domaćih energetskih stručnjaka za takav scenarij nije dovoljno pripremljena.
Dodatni pritisak na cijene mogle bi stvoriti kriza na Bliskom istoku povezana s Iranom, rat u Ukrajini te kretanja na svjetskom tržištu nafte. Posebno zabrinjava mogućnost novog rasta cijene dizela, koji bi se vrlo brzo mogao osjetiti i izvan benzinskih postaja.
Poskupljenje dizela ne bi pogodilo samo vozače. Viši troškovi prijevoza izravno bi se odrazili i na transport, logističke lance i poljoprivredu, ali i na cijene brojnih proizvoda u kojima troškovi goriva imaju važnu ulogu.
Europska komisija upozorava na nedovoljan napredak
Jedan od problema koji BiH čine posebno osjetljivom jest nedostatak dovoljne količine strateških rezervi nafte i naftnih derivata kojima bi se moglo reagirati u slučaju ozbiljnijeg poremećaja na tržištu.
Europska komisija već godinama upozorava na stanje u ovom području. U prošlogodišnjem izvještaju navedeno je da nije ostvaren napredak u sektorima plina i nafte kada je riječ o usklađivanju zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom Europske unije.
Među područjima u kojima se navodi nedostatak napretka je i izrada propisa o obveznim rezervama nafte.
Upravo pitanje zaliha u slučaju nove energetske krize moglo bi biti jedno od najvažnijih za BiH, posebno ako poremećaji u opskrbi potraju dulje vrijeme.
Moguća cijena dizela iznad četiri KM
Energetski stručnjak Zdravko Milovanović za „Nezavisne“ upozorava da bi se, u najnepovoljnijem scenariju, cijena dizela u BiH mogla popeti iznad četiri, pa čak i pet KM po litri.
Istodobno ne isključuje ni mogućnost određenih restrikcija.
Kao jedan od razloga mogućeg rasta cijena navodi smanjenje ruskog izvoza dizela nakon napada na rafinerije, imajući u vidu važnost Rusije za globalnu opskrbu ovim gorivom.
Milovanović upozorava da bi posljedice povećanja cijene dizela bile šire od samog tržišta goriva.
„Sve gdje dizel-gorivo utječe ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, kazao je Milovanović.
To bi značilo da bi eventualni novi rast cijena goriva mogao dodatno opteretiti gospodarstvo i kućne proračune kroz skuplji prijevoz i više troškove proizvodnje i distribucije.
Zalihe bi mogle samo kratkoročno ublažiti posljedice
Milovanović upozorava i na način na koji distributeri u BiH reagiraju na promjene na svjetskom tržištu.
Prema njegovim riječima, cijene se često relativno brzo povećavaju kada dođe do poremećaja na svjetskom tržištu, dok njihovo snižavanje nakon smirivanja situacije ide sporije.
Poseban problem predstavlja činjenica da BiH nema dovoljno strateških zaliha kojima bi se mogla ublažiti posljedica eventualne veće krize.
Milovanović smatra da bi i postojeće strateške rezerve, kada bi bile dovoljne, mogle pomoći uglavnom kratkoročno, dok bi dugotrajniji poremećaj zahtijevao šire mjere i stabilniju opskrbu.
„Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, naglasio je.
Nova kriza mogla bi otvoriti niz pitanja
Bosna i Hercegovina tako u mogući novi energetski poremećaj ulazi s problemom nedovoljnih strateških zaliha, dok istodobno i dalje nije ostvaren dovoljan napredak u usklađivanju propisa koji se odnose na obvezne rezerve nafte.
U slučaju većeg poremećaja na svjetskom tržištu, eventualni rast cijene dizela mogao bi se preliti na gotovo sve dijelove gospodarstva koji ovise o prijevozu i energentima.
Za građane bi to značilo skuplje gorivo, dok bi gospodarstvo istodobno bilo suočeno s povećanjem troškova transporta, proizvodnje i distribucije.
Koliko će se takav scenarij ostvariti ovisit će o daljnjem razvoju događaja na svjetskom tržištu energenata, ali upozorenja stručnjaka već sada ukazuju na pitanje koje za BiH postaje sve važnije – ima li država dovoljno rezervi i mehanizama da odgovori na ozbiljniji energetski poremećaj ako do njega dođe?
