Bol živca, poznata i kao neuralgija, uzrokovana je ozljedom ili oštećenjem živca te može biti vrlo izazovna za liječenje, posebno zato što i njezini uzroci mogu biti višestruki.
Izraz neuralgija odnosi se na bol živca.
Riječ je o posebnoj vrsti boli koju osjećamo kao udarac, ubod ili opeklinu. Uzrokovana je ozljedom ili oštećenjem živca koji šalje poruku u mozak da je nastala ozljeda i obično je riječ o stanju kojeg je teško liječiti.
Vječni pratilac čovječanstva: bol i kako ga liječiti
Naš živčani sustav odgovara na vanjske podražaje prvom linije obrane, perifernim živcima, a munjevito brzo i drugom linijom obrane, centralnim živcima. Tako posvuda po tijelu imamo puno receptora koji nas štite od ozljeda jer se na njihov signal branimo odmicanjem od onoga što nam uzrokuje bol. To su zaštitni refleksi.
Izuzetno je važno naglasiti da je najčešće uključeno više od jednog mehanizma nastanka neuralgije – uzroci boli mogu biti višestruki te zahtijevaju širu obradu i moguće liječenje.
Vrste boli
Postoji više vrsta boli, već ovisno o tome dijele li se prema trajanju, jakosti, kvaliteti, uzroku, patofiziološkim promjenama i drugom. U kontekstu neuralgije treba spomenuti osnovne vrste, a to su:
direktna,
prenesena i
perceptivna (zamjedbena).
Direktna bol osjeća se točno na mjestu na kojem je, primjerice, nastala i neka ozljeda. Prenesena pak bol je ona koju osjećate u jednom dijelu tijela, no pravi se uzrok nalazi na drugom mjestu; na primjer, ozljeda gušterače može uzrokovati bol u leđima, dok srčani udar može izazvati bol u čeljusti.
Perceptivna bol se zapravo odnosi na to kako bol osjećamo, kako je doživljavamo. Kad dođe do nesrazmjera u zamjedbenoj boli u odnosu na ostale, bol je izrazito jaka, barem za onoga koji ju osjeća. Tu je riječ o individualnoj reakciji svakog od nas.
Što nam uzrokuje bol
Uzroci bola mogu biti razni, bilo da je riječ o ozljedama ili pritiscima na živac, ali i neuropatiji. Dva su pojma koja treba poznavati i razlikovati – neuropatija i neuralgija. Neuralgija je vrsta boli koja je uzrokovana problemom sa živcima, a neuropatija je vrsta oštećenja živaca.
Neuropatija je drugačija od neuralgije jer je trajna i nepovratna te daje osjećaj neobičnih senzacija (parestezija – oblik poremećenog osjeta, spontano javljanje osjetnih doživljaja bez odgovarajućih vanjskih ili unutarnjih podražaja. Javlja se u obliku trnaca, iglica, mravinjanja, bockanja, žarenja ili pečenja) i smanjenog osjeta na podražaj.
„Neuralgija uha“
U kontekstu otorinolaringologije mogu se spomenuti neuralgije kranijalnih živaca, a koje se odnose na bol na mjestu glave i vrata. Tako će se neki pacijenti požaliti i na bol u uhu čiji uzrok nije sasvim jasan. Riječ je o takozvanoj genikulatnoj neuralgiji, odnosno neuralgiji intermedijalnog živca. Riječ je o stanju koje je uzrokovano pritiskom krvne žile na mali živac (nervus intermedius).
Genikulatna neuralgija očituje se kao jaka, duboka bol u uhu koja je obično oštra, poput snažnih probadanja unutar uha, ali također može biti tupa i pekuća. Bol u uhu može biti popraćena i osjećajem boli lica, a može biti potaknuta stimulacijom ušnog kanala ili može uslijediti nakon gutanja ili razgovora.
