21.9 C
Mostar
Ponedjeljak, 26 srpnja, 2021

Bošnjaci 13 puta tražili zaštitu nacionalnog interesa

Zahtjevi bošnjačkih i kvazigrađanskih stranaka s bošnjačkom većinom o reduciranju uloge Doma naroda i svođenju pitanja vitalnog nacionalnog interesa na usko postavljenu skupinu tema, kao i izjave kojima se zaobilazi načelo konstitutivnosti naroda kao temelja ustavnog uređenja BiH, zvuče prilično apsurdno ako se pogleda praksa koju su te iste bošnjačke stranke do sada provodile upravo u Domu naroda Parlamenta BiH.

Niz primjera

Naime, od ukupno 15 slučajeva povlačenja mehanizma vitalnog nacionalnog interesa, bošnjačke stranke su, suprotno nekim uvriježenim mišljenjima, zapravo u najvećem broju bile akter; u čak 13 slučajeva bošnjačke stranke tražile su od Ustavnog suda da određeni zakon, ugovor ili odluku proglasi štetnom po vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Jedan od primjera je ugovor između BiH i RH o suradnji u oblasti prava žrtava rata u Bosni i Hercegovini koje su bile pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, piše Večernji list BiH.

Upravo su na taj ugovor bošnjački izaslanici u državnom Domu naroda 2006. godine pokrenuli pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Ustavni sud je u svojoj odluci utvrdio kako izjava Kluba Bošnjaka o destruktivnosti po vitalni nacionalni interes ne ispunjava uvjete o proceduralnoj ispravnosti iz Ustava BiH zato što ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji nije destruktivan po vitalni interes bošnjačkoga naroda u BiH.

Zanimljivo je kako su izaslanici iz Kluba bošnjačkoga naroda povukli pitanje vitalnog nacionalnog interesa na prijedlog zaključka tadašnjeg izaslanika Ilije Filipovića kojim se od Vijeća ministara tražilo pokretanje postupka za osnivanje novog RTV kanala na hrvatskom jeziku unutar javnog RTV sustava BiH.

Ustavni sud se ovdje proglasio nenadležnima. Bošnjački su izaslanici pokretali i pitanje vitalnog nacionalnog interesa i na neke zakonske prijedloge. Jedan od njih je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine te je Ustavni sud BiH odlučio kako u dijelu zakona kojim se propisuje osnivanje i sastav Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nije povrijeđen interes bošnjačkoga naroda.

Vitalni nacionalni interes povlačio se i na kadrovske promjene, odnosno na odluku o potvrdi odluke predsjedatelja Vijeća ministara BiH o smjeni ministra sigurnosti BiH, ministra obrane BiH i zamjenika ministra financija i riznice Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučio je kako izjava Kluba izaslanika bošnjačkoga naroda o destruktivnosti po vitalni nacionalni interes bošnjačkoga naroda ne ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti zato što predložena odluka nije destruktivna po vitalni nacionalni interes bošnjačkoga naroda.

Izaslanici bošnjačkoga naroda povlačili su i pitanje vitalnog nacionalnog interesa i na prijedloge nekoliko odluka (odluke o razmatranju prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju po hitnom postupku, prijedloga o izmjeni i dopuni Zakona o javnim nabavama po hitnom postupku, prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prebivalištu i boravištu građana, kao i prijedloga o izmjeni i dopuni Zakona o državljanstvu BiH po hitnom postupku).

U sva četiri slučaja Ustavni sud proglasio se nenadležnim. Sve navedeno dovoljno govori o činjenici kako su značaj Doma naroda i pitanje konstitutivnosti, a koja je natkrovljujuće načelo Ustava BiH, itekako prepoznavale one stranke koje danas govore drugačije. Otkuda zaokret i potreba da se konstitutivnost što više negira, a promiče država po načelu “jedan čovjek – jedan glas”, pitanje je koje zahtijeva temeljitu analizu.

Važnost konstitutivnosti

U međuvremenu, dok traju pregovori oko izmjena Izbornog zakona, valja podsjetiti na ključne poruke Ustavnog suda BiH koji je utvrdio kako iz Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno s ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.

Najnovije: