Popis stanovništva koji je u BiH održan 2013. godine donio nam je da u Mostaru živi 51.216 Hrvata (48,4%), Bošnjaka 46.752 (44,2%), Srba 4.421 (4,2%) i Ostalih 3.408 (3.2%). Zanimljiv podatak je da Grad Mostar 2013. godine ima 105.797 stanovnika, što je mnogo manje nego li prije rata.
Zanimljive podatke smo barem što se tiče popisa stanovništva Mostara iz 1991. godine pronalazili na nekim službenim portalima i web stranicama. Zanimljivo da se ti isti podaci razlikuju ovisno o web stranici.
Na stranici Statistika.ba dolazimo do informacija da je Mostar te prijeratne godine imao 126.612 stanovnika, dok na Wikipediji nalazimo podatak da je Mostar te iste godine imao 126.628 stanovnika. Ajde da zanemarimo gdje je “nestalo” tih 16 stanovnika, ili kako ih se pojavilo, podaci po nacionalnoj strukturi su dosta čudniji.
Po popisu stanovništva iz te 1991. godine po Statistici.ba su podaci slijedeći:
- Bošnjaci 44.037 (34,8 %)
- Hrvati 42.907 (33,9 %)
- Srbi 23.779 (18,8 %)
- Ostali 15.889 (12,5 %)
Po popisu stanovništva iz te 1991. godine po Wikipediji su podaci slijedeći:
- Muslimani 43.856
- Hrvati 43.037
- Srbi 23.846
- Jugosloveni 12.768
- Ostali 3.121
Kao što možete vidjeti na web stranici Statistika.ba uopće nema uvedeno “Jugoslovena” te vjerojatno su “ubačeni” u rubriku ostali. S druge strane na “Statistici” Broj Bošnjaka/Muslimana je “uvećan”,a broj Hrvata i Srba “umanjen”. S druge strane na Wikipediji je obrnuto.
Očito je da se u Bosni i Hercegovini pojedinci uvijek igraju “brojkama” koji idu njima u korist.
Već godinama bošnjačke političke snage u gradu na Neretvi pokušavaju da uveliko promjene nacionalnu strukturu Mostara. Inače Mostar kao grad nema se mogućnost širiti u samo središtu jer se nalazi u kotlini i okružen je brdima, te mogućnost širenja grada se vidi jedino prema jugu odnosno sjeveru.
Svjedoci smo posljednjih desetak godina, a ovih zadnjih godinu – dvije još je vidljivije, da bošnjačka politika “poklanja” veliki broj zemljišnih parcela po brdu Fortica koje naseljavaju Bošnjaci iz cijele Bosne i Hercegovine. Na taj način se pokušava promijeniti nacionalna struktura grada na Neretvi.
Zanimljivo je da su pojedine kuće došle već i na pola brda, a najveći problemi se stvaraju nakon velikih kiša kada magistralna cesta bude u nekim dijelovima gotovo neprohodna zbog odrona i pijeska.
Ovo sve također se radi uz tihi blagoslov hrvatskih političara koji svojom šutnjom sve to isto odobravaju. Slično se poslijeratnih godina događalo i u Sarajevu.
, Bošnjaka 46.752 (44,2%), Srba 4.421 (4,2%) i Ostalih 3.408 (3.2%)){kind=link}