Bugarska je 1. siječnja prešla na euro, postavši 21. članica eurozone unatoč raširenim javnim prosvjedima, dubokoj političkoj nestabilnosti i rastućoj zabrinutosti zbog rasta cijena.
Balkanska zemlja pridružila se EU 2007. godine, a u “čekaonicu” eurozone ušla je 2020. godine zajedno s Hrvatskom, koja je euro usvojila 2023. godine.
Ispunila je sva četiri maastrichtska kriterija potrebna za usvajanje eura, uključujući stabilnost cijena, zdrave javne financije, stabilnost tečaja i dugoročnu konvergenciju kamatnih stopa.
Bruxelles i Sofija smatraju ovaj potez “povijesnom prekretnicom” koja će ojačati ekonomsku stabilnost Bugarske, potaknuti trgovinu i ulaganja te dodatno ojačati zemlju u EU.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jučer je izjavila da će euro Bugarskoj donijeti “više trgovine, više ulaganja i kvalitetnih radnih mjesta”.
Međutim, prijelaz dolazi usred dugotrajne političke krize koju obilježava sedam parlamentarnih izbora u četiri godine, stalne optužbe za korupciju i erozija javnog povjerenja u državne institucije.
Politička nestabilnost i dalje postoji
Javno mišljenje o euru i dalje je oštro podijeljeno. Nedavno istraživanje Ministarstva financija pokazalo je da 51 posto Bugara podržava usvajanje jedinstvene valute, dok se 45 posto protivi tome.
Protivljenje su potaknuli prosvjedi koje je predvodila krajnje desničarska Stranka preporoda, koja je upozorila da će usvajanje eura “potaknuti inflaciju i potkopati nacionalni suverenitet”. U lipnju su zastupnici te stranke blokirali parlamentarni prostor, a tijekom rasprava o pridruživanju eurozoni došlo je do sukoba.
Rašireni strah
Strah od povećanja cijena i dalje je raširen, posebno među kućanstvima s niskim primanjima, ruralnim zajednicama i starijim osobama.
S prosječnom mjesečnom plaćom od oko 1250 eura (1467 USD) i Bugarskom rangiranom kao zemlja EU s najnižim BDP-om po glavi stanovnika u 2024. – 34 posto ispod prosjeka EU – mnogi Bugari brinu se da će se teško nositi s bilo kakvim povećanjem troškova života.
Institucije EU izjavile su da nema dokaza da usvajanje eura uzrokuje trajnu inflaciju te su obećale stroge zaštitne mjere, uključujući dvojno određivanje cijena i stroži nadzor, kako bi se spriječio neopravdani porast cijena.
Pristalice tvrde da će pridruživanje eurozoni sniziti troškove zaduživanja, poboljšati kreditni rejting Bugarske i koristiti ključnim sektorima poput turizma, koji čini oko osam posto BDP-a.
Ipak, analitičari upozoravaju da bi nastavak političke nestabilnosti mogao potkopati očekivane ekonomske dobitke. U prosincu je vlada premijera Rosena Željazkova podnijela ostavku nakon tjedana masovnih prosvjeda protiv korupcije. Novi izbori očekuju se početkom 2026. godine.
