Doktor Ivan Ćelić, psihijatar za ovisnosti o sintetičkim drogama na Klinici za psihijatriju Vrapče i saborski zastupnik preko društvenih mreža komentirao je istraživanje u kojemu se navodi da češći odlasci na vjerske obrede smanjuju rizik od smrti iz očaja.
“Prema istraživanju provedenom na Školi narodnog zdravlja Sveučilišta Harvard, ljudi koji barem jednom tjedno pohađaju vjerske obrede značajno rjeđe umiru zbog “smrti iz očaja”, u što spadaju samoubojstva, predoziranje drogom i trovanje alkoholom. Studija je pokazala da je povezanost između sudjelovanja u obredima i manjeg rizika od smrti iz očaja bila veća kod žena nego kod muškaraca.
“Očaj je nešto što može iskusiti svatko tko se suočava s ozbiljnim poteškoćama ili gubicima. Iako je izraz “smrt iz očaja” izvorno skovan u kontekstu američke radničke klase koja se bori s nezaposlenošću, fenomen je relevantan u širem smislu, pa i za zdravstvene radnike iz našeg ispitivanja koji se bore s pretjeranim zahtjevima i sindromom izgaranja, ili za bilo koga tko se suočava s gubitkom. Kao takvi, trebamo tražiti važne resurse u zajednici koji nas od toga mogu zaštititi”, kaže Tyler VanderWeele, profesor epidemiologije na Harvardu.
Religija može biti socijalna odrednica zdravlja, a prethodna su istraživanja pokazala da pohađanje vjerskih obreda može biti povezano s manjim rizikom od različitih čimbenika vezanih uz očaj, uključujući štetno pijenje, zlouporabu droga i samoubojstvo.
Za ovu studiju, istraživači su analizirali podatke iz studijske skupine medicinskih sestara (66 492 žene), te studijske skupine zdravstvenih profesionalaca (43 141 muškaraca). Među ženama je bilo 75 smrti iz očaja: 43 samoubojstva, 20 smrtnih slučajeva zbog trovanja i 12 smrtnih slučajeva zbog bolesti jetre i ciroze. Među muškarcima je bilo 306 smrti iz očaja: 197 samoubojstava, 6 smrtnih slučajeva zbog trovanja i 103 smrtna slučaja zbog bolesti jetre i ciroze.
Nakon usklađivanja brojnih varijabli, studija je pokazala da su žene koje su pohađale obrede barem jednom tjedno imale 68% niži rizik od smrti iz očaja u odnosu na one koje nikad nisu pohađale vjerske obrede. Muškarci koji su barem jednom tjedno pohađali obrede imali su 33% niži rizik od smrti iz očaja.
Autori studije smatraju da religiozno sudjelovanje može poslužiti kao važan ‘protuotrov’ očaju i prednost u održavanju osjećaja nade i smisla. Također navode da se religija može povezati s pojačanom psihosocijalnom otpornošću njegovanjem osjećaja mira i pozitivne perspektive te promicanjem društvene povezanosti.
“Ovi rezultati su možda posebno upečatljivi u odnosu na sadašnju pandemiju COVID-19. Dijelom zato što se kliničari suočavaju s gotovo enormnim radnim zahtjevima i teškim uvjetima, a dijelom zato što su mnogi vjerski obredi obustavljeni. Moramo razmisliti što učiniti kako bismo pružili pomoć onima koji su u riziku od očaja”, kaže Ying Chen, prvi autor članka.”
