Naslovnica Vijesti Bosna i Hercegovina Da li je prosječna plaća zaista 958 KM i treba li posebno...

Da li je prosječna plaća zaista 958 KM i treba li posebno iskazivati javni i realni sektor

Foto: Anadolija | Ilustracija

Iznos prosječne plaće često je u neskladu s ekonomskim kretanjima u našoj zemlji. Brojni analitičari se slažu da je njen iznos kod nas kontaminirana javnim sektorom, te je kao indikator apsolutno neupotrebljiva u smislu ocjene stanja u realnom sektoru, piše Klix.ba.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za prosinac 2019. godine u Federaciji BiH iznosila je 958 KM i nominalno je viša za 2,8 posto, a realno za 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Ipak, prema podacima istraživanja koja su dostupna, razlika u plaćama između javnog i realnog sektora u BiH najviša je u Europi u korist javnog sektora. Plaće u javnom sektoru u FBiH veće su za 49 posto od plaća u realnom.

Zastupnik SDP-a u Domu naroda FBiH i doktor ekonomskih nauka Aner Žuljević kaže kako većina građana Bosne i Hercegovine preživljava s plaćom od oko 600 KM, koliko iznose primanja zaposlenika u realnom sektoru.

“Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća iznosi oko 900 KM, ali u taj prosjek uračunata su i primanja zaposlenih u javnom sektoru. Krajem prošle godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na neto plaću do 450 KM bio je prijavljen 133.621 radnik, od ukupno 521.025 zaposlenih. Prosječna plaća u javnoj upravi Federaciji BiH neslužbeno iznosi 1.250 maraka, a u realnom sektoru, dakle proizvodnji, ona je oko 530 KM, premda to država odbija potvrditi, pravdajući time da se podaci ne vode odvojeno za realni i javni sektor”, smatra on.

Kod nas je neto plaća mala, dodaje, između ostalog i zbog činjenice da je država preskupa i kao takva poreznom presijom uzrokuje nizak životni standard radnika u realnom sektoru. Najveći dio radnika u realnom sektoru prima nešto malo više od minimalne plaće koja s aspekta troškova života ne može pokriti ni trećinu troškova potrošačke korpe koja danas iznosi preko 2000 KM.

“Uspoređivati naše minimalne plaće i one u razvijenim zemljama Europske unije je besmisleno, jer se tamo za par dana zaradi naša minimalna plaća. Ono što dodatno otežava situaciju životnog standarda u BiH je činjenica da su cijene kod nas gotovo pa identične cijenama EU. Zbog toga je izuzetno važno da država promjenama u poreznom pristupu dohotku napravi iskorak koji bi značio mnogo za privredu, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle najmanje tri dobre stvari”, navodi Žuljević.

Pojašnjava kako bi se prvo trebalo omogućiti povećanje plaća, pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i samim tim ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta. Tako bi se osiguralo da porezno rasterećenje bude preusmjereno u rast minimalne plaće, Vlada isto mora garantirati usvajanjem zakona o minimalnoj plaći.

“Porezna reforma je veoma značajan instrument koji stoji na raspolaganju vlasti pri vođenju i razvojne i socijalne politike, a koji zbog stalnog rasta javne potrošnje nije nikada adekvatno korišten”, zaključuje Žuljević.