Danas, 8. ožujka, obilježava se Međunarodni dan žena. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena.
Prvi Dan žena obilježen je 8. ožujka 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici “Triangle Shirtwaist” u New Yorku 1911. godine, kada je poginulo više od 140 žena.
Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije, koja je često dovodila do prosvjeda zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila, javno su prosvjedovale 8. ožujka 1857. u New Yorku.
Tekstilne radnice prosvjedovale su zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Prosvjednice je rastjerala policija. Te iste žene su dva mjeseca kasnije osnovale sindikat.
Prosvjedi 8. ožujka događali su se i narednih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Prosvjedi za mir održani 8. ožujka 1913.
Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija održana je u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila Međunarodni dan žena na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.
Sljedeće godine, Međunarodni dan žena obilježilo je više od milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti su događaji koincidirali sa požarom u tvornici “Triangle Shirtwaist” u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku Prvog svjetskog rata, žene širom Europe održale su 8. ožujka 1913. prosvjede za mir.
Prosvjede u povodu Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon Listopadske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.
No, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
Cvijeće i pokloni
U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju te je ukinut nakon Baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.
U zapadnom svijetu Međunarodni dan žena uglavnom se prestao obilježavati tridesetih godina prošlog stoljeća, dijelom i zbog toga što ga se to povezivalo s komunizmom. Majčin dan se, kao blagdan u čast majki i majčinstva, obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.
Dan žena je ostao državni praznik u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. No, šezdesetih godina ponovno su ga počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, Ujedinjeni narodi službeno su počeli obilježavati Međunarodni dan žena.
Danas mnoge organizacije u svijetu obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u zemljama u kojima to još nije.
