25.9 C
Mostar
Srijeda, 4 kolovoza, 2021

Darko Juka: Missale Romanum Glagolitice

Uz Dan hrvatske glagoljice i obljetnicu prve knjige tiskane na hrvatskomu jeziku
”MISSALE ROMANUM GLAGOLITICE”

Piše: Darko Juka

”Misal po zakonu rimskoga dvora” naziv je hrvatskoga glagoljskog prvotiska odnosno prve knjige tiskane na hrvatskomu jeziku, glagoljskim pismom. Iz tiskarskoga je stroja izišla na današnji dan, 22. veljače, 1483. godine, 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije. To je najstariji od ukupno šest hrvatskih glagoljskih inkunabula, ujedno i prvi misal u Europi koji nije tiskan latiničnim pismom i na latinskomu jeziku.
Inače, knjige tiskane u Europi u razdoblju od izuma tiskarskog stroja (1455.) do 1500. godine danas se nazivaju inkunabulama (lat. ”in cunabulis” – u kolijevci), iznimno su dragocjene i od neprocjenjive važnosti za povijest ukupne ljudske civilizacije. Danas je poznato postojanje otprilike 40 tisuća primjeraka inkunabula diljem svijeta, a hrvatski je ”Misal po zakonu rimskoga dvora” dijelom toga zajedničkog bogatstva čovječanstva.

Sačuvano je jedanaest nepotpunih primjeraka i šest fragmenata ove prevrijedne knjige, od kojih su po dva primjerka pohranjena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Franjevački samostan u Zagrebu i Dominikanski samostan na otoku Braču posjeduju po jedan primjerak, a ostali su pohranjeni u knjižnici Katoličke crkve u Vatikanu, Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu, Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču i u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu.

”Misal po zakonu rimskoga dvora” otisnut je na 220 listova, poznat je nadnevak, ali ne i mjesto tiskanja. Otisnut je u dvobojnomu tekstu, u crvenoj i crnoj boji, bez preveć tiskarskih pogrješaka. Riječ je o misalu rimske kurije koji je, kao najopćenitiji u zapadnoj crkvi, prevladao već u 13. stoljeću, na što upućuje sintagma “po zakonu rimskoga dvora”. To je, dakle, bogoslužna knjiga u kojoj se nalaze tekstovi koje se izgovara za vrijeme misnoga slavlja.

Treba podsjetiti na činjenicu kako je kao predložak tiskanju ”Misala po zakonu rimskoga dvora” poslužio čuveni ”Misal kneza Novaka” iz 1368. godine koji je svojeručno ispisao knez Novak Disislavić kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan, i koji je jednom od najljepših i najvrjednijih hrvatskih rukopisnih knjiga koja predstavlja najvišu razinu kaligrafskoga, iluminatorskoga i uopće knjiškoga umijeća naših glagoljaša. ”Misal kneza Novaka”, pisan čakavštinom s elementima crkvenoslavenskoga, pohranjen je u Nacionalnoj (bivšoj Dvorskoj) knjižnici u Beču.
U spomen na tiskanje prve knjige na hrvatskomu jeziku, Hrvatski je sabor, na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 22 veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva, spomendanom u Republici Hrvatskoj. Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedna od nezaobilaznih značajki hrvatskoga nacionalnog identiteta. Hrvati su se, naime, kroz povijest na današnjemu hrvatskom ozemlju, služili četirima pismima: danas službenom latinicom, glagoljicom, arabicom te hrvatskom ćirilicom (bosančicom ili arvaticom).

Najnovije: