Dodik otkrio nove planove sa Srbijom: ‘Bošnjaci blokiraju ovaj projekt već 12 godina’
“Naš je cilj još jednom pokušati sačuvati Daytonski sporazum iz 1995., koji uključuje i deblokiranje svih investicijskih projekata, uključujući i plinovod”, rekao je Dodik
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u intervjuu za rusku novinsku agenciju RIA Novosti izjavio je da će nakon izborne pobjede vlasti Republike Srpske ponovno pokrenuti pitanje izgradnje plinovoda kojim bi se ruski plin doveo u RS preko Srbije.
“Naš je cilj još jednom pokušati sačuvati Daytonski sporazum iz 1995., koji uključuje i deblokiranje svih investicijskih projekata, uključujući i plinovod”, rekao je Dodik. Dodao je da je RS spremna na suradnju ako bošnjačka strana pokaže dobru volju, a u emitiranom intervjuu spominje se i njegova tvrdnja da “Bošnjaci blokiraju” ovaj projekt već 12 godina.
Dodik isti broj godina navodi od 2022. godine, kada je rekao da bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH nisu htjeli glasati da se pitanje plinovoda stavi na dnevni red “nakon 12 godina”. Tada je također rekao da nijedan projekt neće proći u BiH dok se ne odobri plinovod iz Srbije. Srpski ministri u Vijeću ministara tada nisu podržali Južnu interkonekciju s Hrvatskom jer nije bilo sporazuma o Istočnoj interkonekciji.
Slične poruke ponavljao je i u sljedećim godinama. Godine 2023. prijetio je da Vijeće ministara neće raditi ako Istočna interkonekcija ne bude na dnevnom redu, što su njegovi tadašnji koalicijski partneri iz Federacije nazvali ucjenom. Krajem 2024. projekte je povezao s porukom „ako može Južna interkonekcija, može i Istočna“, a u svibnju ove godine za beogradsku Politiku izjavio je da vlasti u Federaciji blokiraju plinovod, kao i hidroelektranu Buk Bijela i zračnu luku Trebinje, te da je dogovor sa Sarajevom nemoguć.
Nova Istočna interkonekcija zajednički je projekt Srbije i Republike Srpske, pokrenut bez suglasnosti institucija BIH. Stoga mu je potrebno odobrenje na državnoj razini. Protivnici projekta upozoravali su da bi odvajanje kraka kod Zvornika moglo ugroziti opskrbu dijelova BIH koji trenutno koriste plin iz tog smjera, piše Klix.ba.
Gradnja na području RS-a nije stala. U travnju su tvrtka „Sarajevo-gas“ iz Istočnog Sarajeva i konzorcij predvođeni beogradskom tvrtkom „Konvar“ potpisali ugovor o izgradnji magistralnog plinovoda Šepak – Bosanski Novi, vrijedan više od milijardu KM. Trasa je dugačka gotovo 500 kilometara i financira se iz proračuna RS-a. Kako je tada navedeno, za ovaj plinovod nije potreban novi međudržavni sporazum jer se koristi postojeći ulaz u Šepak, čiji će se kapacitet proširiti.
Dodik redovito razgovara o plinu i s ruskom stranom. Krajem rujna, uoči sastanka s Vladimirom Putinom u Moskvi, za RIA Novosti je rekao da očekuje da će ruski predsjednik podržati prethodno postignute plinske sporazume, što je, kako je naveo, potvrdio i s direktorom Gazproma Aleksejem Millerom.
Federacija Bosne i Hercegovine istovremeno razvija još jednu rutu, Južnu interkonekciju, koja bi Bosnu i Hercegovinu povezala s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na Krku. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine u travnju je usvojio izmjene zakona kojima je za investitora određena tvrtka AAFS Infrastructure and Energy, u vlasništvu američke tvrtke. U travnju, nakon sastanka s HDZ-om, Dodik je rekao da RS neće blokirati Južnu interkonekciju, ali da očekuje da će se Istočna interkonekcija deblokirati.
