Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u nizu objava na društvenoj mreži X govorio je o budućnosti Bosne i Hercegovine, odnosima sa Sarajevom, pravosuđu, Republici Srpskoj i aktualnoj predizbornoj kampanji, iznoseći pritom niz političkih stavova i optužbi.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik objavio je na društvenoj mreži X niz poruka u kojima se osvrnuo na političke odnose u Bosni i Hercegovini, položaj Republike Srpske, rad pravosudnih institucija te aktualnu predizbornu kampanju.
Dodik je svoje obraćanje započeo porukom kako ih Bosna i Hercegovina ne zanima, uz tvrdnju da bi njihovu pozornost mogla zadržati isključivo država uređena na način kako je ustanovljeno Daytonskim mirovnim sporazumom.
Obraćajući se Bošnjacima, Dodik je naveo kako pretpostavlja da im se takav stav neće svidjeti, ali je istodobno ustvrdio da ne razumije zašto, kako je rekao, ne shvaćaju da je i za njih bolje upravljati teritorijem koji objektivno imaju.
„Bolje je na jednom dijelu imati sve, nego ništa na cijeloj BiH“, poručio je Dodik.
Kritike na račun Sarajeva i priča o suživotu
Govoreći o prošlosti, predsjednik SNSD-a optužio je Sarajevo za, kako tvrdi, kontinuirano iskazivanje neprijateljstva prema Srbima kad god se za to pružila prilika.
Dodik je naveo da su tijekom devedesetih godina Srbi protjerani iz Sarajeva te da se već tri desetljeća govori o tome kako su Srbi „zločesti“. Istodobno je iznio tvrdnju da u Republici Srpskoj ne postoji čovjek koji, kako je rekao, s gnušanjem ne gleda na „licemjerne podvale o tobožnjoj ljepoti suživota“.
Prema njegovom tumačenju, iza takve politike nalazi se nastojanje Bošnjaka da budu većina.
Dodik traži promjene u radu pravosudnih institucija
Dodik se u objavama posebno osvrnuo na funkcioniranje državnih institucija i pravosuđa. Naveo je da u Republici Srpskoj žive „ustavni život“ te da, kako tvrdi, ne traže ništa izvan Ustava, nego zahtijevaju da se doslovno poštuje sve što je u njemu zapisano.
U tom kontekstu ponovno je otvorio pitanje Suda BiH i Tužiteljstva BiH, navodeći da ih treba ukinuti ili značajno izmijeniti.
Prema njegovom stavu, te institucije trebale bi biti ograničene isključivo na pitanja koja se odnose na razinu Bosne i Hercegovine te, kako je poručio, ne bi smjele biti „inkvizicija za Republiku Srpsku“.
Dodik je također optužio Bošnjake da, u okolnostima kada nema visokog predstavnika, pokušavaju putem pravosudnih institucija nastaviti politiku centralizacije i obračuna. Pritom je poručio da takva politika, prema njegovom mišljenju, „neće proći“.
Poruka Srbima zaposlenima u pravosuđu
U svojim objavama Dodik je uputio i poruku Srbima koji rade u državnim pravosudnim institucijama.
Podsjetio ih je, kako je naveo, da su radna mjesta dobili po nacionalnoj osnovi te im poručio da zbog toga imaju odgovornost prema Republici Srpskoj. Dodao je i da se, ako to bude potrebno, trebaju povući sa svojih pozicija.
Dodik je istodobno zatražio odbacivanje svih, kako ih je nazvao, nametnutih reformi i rješenja, uz stav da se na razini Bosne i Hercegovine treba dogovoriti ono što je moguće postići dogovorom.
Naglasio je i da Republika Srpska, prema njegovom stavu, ne smije prihvatiti da „ono što je nastalo nasiljem postane stalno“.
Osvrt na događaje od prije dvije godine
Dodik se u objavama osvrnuo i na događaje od prije dvije godine, tvrdeći da su tada bili proganjani i da su im se „spremali kazamati“.
To je ocijenio kao izgubljeno vrijeme koje je, prema njegovom mišljenju, moglo biti iskorišteno za postizanje političkog dogovora.
Na kraju se osvrnuo i na aktualnu predizbornu kampanju, za koju je ustvrdio da se odvija pristojno, kao što je, prema njegovim riječima, slučaj u zdravim i demokratskim društvima.
Poručio je da im nije potreban nikakav „tutor“, a posebno je istaknuo da se izbori prvi put održavaju bez prisutnosti visokog predstavnika. U objavi je to povezao s ranijim dogovorima, a ne sa slučajnošću.
Poruka političkim protivnicima
Dodik je svoje objave zaključio komentarom o političkim protivnicima. Izrazio je uvjerenje da će građani, kako je naveo, prepoznati da oni koji se nude kao alternativa nisu dostojni voditi Republiku Srpsku.
Kao argument naveo je tvrdnju da se oporba „ni unutar vlastitih redova ne može ništa dogovoriti“.
Sve navedene ocjene o političkim odnosima, institucijama, oporbi i budućem uređenju Bosne i Hercegovine dio su Dodikovih vlastitih političkih stavova iznesenih u objavama na društvenoj mreži X.
